NASA je uspješno lansirala misiju Artemis II, prvi let s ljudskom posadom prema Mjesecu još od 1972. godine, čime je otvoreno novo poglavlje u istraživanju svemira.
Raketa Space Launch System (SLS), s kapsulom Orion, poletjela je iz Kennedy Space Centera nakon ranijih odgoda uzrokovanih tehničkim poteškoćama i izmjenama plana misije.
Osim povratka čovjeka prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća, misija je obilježena i povijesnim iskorakom jer se u posadi nalazi Christina Koch, koja je postala prva žena uključena u misiju prema Zemljinom prirodnom satelitu.
A new victory in space: astronaut Christina Koch successfully repaired the toilet on the Orion spacecraft of the NASA Artemis-2 mission. pic.twitter.com/w6HkamN9uE
— Kordon (@Kordoneuropa) April 3, 2026
Christina Koch elektroinženjerka je i fizičarka, s diplomama iz obje discipline te magisterijem iz elektrotehnike. Karijeru je započela u Goddardovu centru za svemirske letove, nakon čega je sudjelovala u istraživačkim projektima u ekstremnim uvjetima, uključujući Antarktik, Grenland i južni Pacifik.
Posebno se istaknula tijekom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), gdje je sudjelovala u ekspedicijama 59, 60 i 61 kao inženjerka leta.
U svemiru je provela ukupno 328 dana, što predstavlja najduži pojedinačni boravak jedne žene u orbiti. Tijekom tog razdoblja sudjelovala je i u prvoj svemirskoj šetnji koju su izvele isključivo žene.
🚨HISTORY MADE: Astronaut Christina Koch, aboard Artemis II, officially becomes the farthest any woman has ever traveled from Earth.
— ONJOLO KENYA🇰🇪 (@onjolo_kenya) April 4, 2026
- Education & Qualifications:
Earned BS degrees in Electrical Engineering and Physics, plus an MS in Electrical Engineering from North Carolina… pic.twitter.com/2rGPpww7Kg
Dugotrajan boravak u mikrogravitaciji ostavio je mjerljive posljedice na organizam. Bez utjecaja gravitacije dolazi do slabljenja mišića i kostiju te preraspodjele tjelesnih tekućina, što uzrokuje oticanje lica i povećani pritisak na oči i mozak. Prikupljeni podaci koriste se u istraživanjima dugoročnih učinaka boravka u svemiru, ključnima za buduće misije prema Mjesecu i Marsu.
Prije nego što je postala astronautkinja, Koch je radila na razvoju instrumenata za svemirska istraživanja, uključujući projekte na Sveučilištu Johns Hopkins.
Dio karijere provela je u polarnim regijama, gdje je radila u uvjetima temperatura do -79,4 °C te sudjelovala u vatrogasnim i spasilačkim timovima na Antarktiku.
U jednom je intervjuu istaknula kako su izolacija, dugotrajna odsutnost sunčeve svjetlosti i ograničeni uvjeti života zahtijevali razvijanje mentalnih strategija za suočavanje s izazovima.
Za astronautkinju je odabrana 2013. godine kao dio 21. klase NASA-inih astronauta. Prvi put u svemir otputovala je 2019. letom ruskog Sojuza. Živi u Teksasu sa suprugom Robertom Kochom. Dok se on zanima za američki nogomet, ona se bavi penjanjem po stijenama.
Uz Koch, posadu čine Reid Wiseman, Victor Glover i Jeremy Hansen. Planirano trajanje misije je oko deset dana.
Artemis II astronaut Christina Koch is set to become the 1st woman to fly around the moon 🌕 pic.twitter.com/eKLBbDBHaN
— Latest in space (@latestinspace) April 1, 2026
Misija je zamišljena kao test ključnih sustava za buduće slijetanje na Mjesec. Iako neće sletjeti, astronauti će obići Mjesec i vratiti se na Zemlju. Očekuje se kako će dosegnuti udaljenost veću od 402.336 kilometara, čime bi mogao biti postavljen novi rekord za najudaljeniji let ljudi od Zemlje.
Jeremy Hansen postat će prvi Kanađanin koji će letjeti oko Mjeseca, dok će Victor Glover biti prvi astronaut druge boje kože u misiji prema Mjesecu.
Misija Artemis II dio je šireg programa povratka čovjeka na Mjesec. Sljedeća faza, Artemis III, planirana je za sredinu 2027. godine i mogla bi donijeti prvo slijetanje ljudi na Mjesec u modernoj eri, dok je Artemis IV predviđena za 2028. godinu.
Interes za sudjelovanje u programu iznimno je velik. Na natječaj za nove astronaute 2024. godine prijavilo se više od 8.000 kandidata, dok ih je odabrano tek deset.