Fizičari otkrili da postoji vrijeme koje ide unazad
Može li vrijeme teći unatrag? Novo kvantno istraživanje sugerira da “negativno vrijeme” zaista postoji – barem na subatomskoj razini.
Iako zvuči poput znanstvene fantastike, fizičari tvrde da otkriće ne krši poznate zakone fizike, niti znači da je moguće putovati kroz vrijeme. Tek otkriva koliko je kvantni svijet neobičan, piše riječki Novi list.
Iza eksperimenta stoje znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu. Negativno vrijeme je efekt koji se pojavljuje kada svjetlosne čestice – fotoni – prolaze kroz materijal i pritom stupaju u interakciju s atomima. U tim pokusima istraživači su mjerili koliko dugo atomi ostaju u tzv. pobuđenom stanju nakon što apsorbiraju energiju fotona. Rezultati su bili iznenađujući – izmjereno trajanje bilo je manje od nule.
''To je teško objasniti čak i drugim fizičarima'', priznao je jedan od autora istraživanja, profesor Aephraim Steinberg.
Fenomen proizlazi iz pravila kvantne mehanike, gdje čestice ne slijede strogo određene putanje i vremena, već se ponašaju probabilistički. Drugim riječima, događaji se ne odvijaju u jednoj točnoj vremenskoj točki, nego u rasponu mogućih ishoda.
Zbog toga se može dogoditi da foton, promatrano matematički, izgleda kao da napušta sustav prije nego što je ''stigao'' u njega. Takvi rezultati ranije su se smatrali iluzijom ili nuspojavom mjerenja, ali novo istraživanje sugerira da imaju stvarno fizičko značenje.
Unatoč senzacionalnom nazivu, znanstvenici naglašavaju da ovo otkriće ne znači da je moguće putovati kroz vrijeme.
''Ne želimo reći da se nešto kretalo unatrag kroz vrijeme – to bi bila pogrešna interpretacija'', ističe Steinberg.
Ključno je i to da rezultati ne krše Einsteinovu teoriju relativnosti – nijedna informacija nije putovala brže od svjetlosti, što bi bilo nužno za stvarno ''vraćanje u prošlost''.
Otkriće je izazvalo velik interes, ali i skepsu. Neki fizičari tvrde da ''negativno vrijeme'' nije stvarno vrijeme, već samo način opisivanja ponašanja svjetlosti u materijalu. Ipak, autori istraživanja smatraju da njihovi rezultati otvaraju nova pitanja o prirodi svjetlosti i interakciji materije na kvantnoj razini, navodi Novi list.
