Nedavna opažanja svemirskog teleskopa James Webb (JWST) otkrila su galaksije koje su iznenađujuće velike i zrele, i to samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska.
To je izazvalo ozbiljna pitanja o točnosti sadašnjeg kozmološkog modela svemira, poznatog kao ΛCDM (Lambda Cold Dark Matter).
Umjesto kaotičnih oblika prvih svemirskih struktura, kako je ranije predviđano, JWST je uočio formirane galaksije koje prema postojećim teorijama nisu trebale postojati u tako ranom razdoblju. Neki znanstvenici nagađaju da to može značiti ozbiljan propust u standardnom modelu.
Ipak, najnovija istraživanja sugeriraju da je moguće da su te galaksije jednostavno bile optički ''pojačane'' zbog aktivnih supermasivnih crnih rupa koje emitiraju veliku količinu svjetlosti. To bi moglo značiti da te strukture nisu toliko masivne koliko se činilo na prvi pogled.
''Za sada nema potrebe odbaciti Veliki prasak. Umjesto toga, trebamo bolje razumjeti što točno promatramo'', izjavio je za Scientific American kozmolog Priyamvada Natarajan.
Unatoč špekulacijama o alternativnim modelima – uključujući hipoteze o oscilirajućem svemiru bez početne singularnosti – većina znanstvene zajednice ostaje pri teoriji Velikog praska, iako je spremna na njezine nadopune.
JWST nastavlja s novim opažanjima koja će pomoći u boljem razumijevanju ranog svemira, uključujući i prirodu tamne tvari i tamne energije, koje čine većinu kozmosa.
