Afrika se "raspada" brže nego što se mislilo, a novi ocean je sve bliže

Geolozi su otkrili kako bi se afrički kontinent mogao raspasti ranije nego što se dosad pretpostavljalo, nakon što je aktivni rascjep dosegao "kritični prag". Iako se taj proces mjeri u milijunima godina, znanstvenici ističu kako je riječ o značajnom ubrzanju u geološkim okvirima.

Proces koji traje milijunima godina

Iako pojam "uskoro" može zvučati dramatično, znanstvenici naglašavaju kako će za potpuno razdvajanje kontinenta trebati još nekoliko milijuna godina. U kontekstu geološkog vremena, to predstavlja iznimno kratak period.

"Otkrili smo kako je rascjep u ovoj zoni napredniji i kako je kora tanja nego što se ranije smatralo", rekao je geoznanstvenik Christian Rowan sa Sveučilišta Columbia. Dodao je kako je "Istočna Afrika u procesu rascjepljivanja napredovala dalje nego što se pretpostavljalo".

Ključna zona: Turkana rascjep

Znanstvenici su se u istraživanju fokusirali na Turkana rascjep, koji se proteže kroz Keniju i Etiopiju. Analizom seizmičkih podataka utvrđeno je kako je Zemljina kora u središtu tog područja debela svega oko 13 kilometara, što je znatno manje od više od 35 kilometara na rubovima.

Kada debljina kore padne ispod približno 15 kilometara, započinje faza nazvana "sužavanje". Nakon toga razdvajanje kontinenta postaje gotovo neizbježno.

"Što je kora tanja, to je slabija, što dodatno potiče nastavak rascjepljivanja", objasnio je Rowan.

Kako nastaje novi ocean

Sljedeća faza ovog procesa naziva se oceanizacija. U toj fazi kora postaje toliko tanka kako magma počinje izbijati na površinu, stvarajući novo morsko dno. S vremenom voda iz Indijskog oceana počinje ispunjavati nastali prostor, čime se formira novi ocean.

Ovaj proces već je započeo u Afarskoj depresiji na sjeveroistoku Afrike, u blizini Crvenog mora.

Veza s ljudskom evolucijom

Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog otkrića odnosi se na njegovu povezanost s ljudskom evolucijom. Područje Turkana rascjepa bogato je fosilima ranih hominina, što je ranije upućivalo na njegovu posebnu važnost.

No, novo istraživanje sugerira drugačiju sliku. Znanstvenici smatraju kako regija možda nije bila važnija od drugih dijelova Afrike, već su geološki uvjeti omogućili iznimno dobro očuvanje fosila.

"Vremensko podudaranje između ove tektonske promjene i početka kontinuiranih, debelih slojeva s fosilima upućuje na to kako je faza sužavanja osigurala ključne uvjete za njihovo očuvanje", navode istraživači.

Dodaju kako su "ove tektonske promjene imale temeljnu ulogu u oblikovanju iznimnog paleoantropološkog zapisa Turkana rascjepne zone".

Kontinenti su stalno u pokretu

Današnji raspored kontinenata može se činiti stabilnim, no Zemljina površina stalno se mijenja. Prije više od 200 milijuna godina svi su kontinenti bili spojeni u jedan superkontinent, a znanstvenici pretpostavljaju kako će se u dalekoj budućnosti ponovno spojiti.

Na mjestima gdje se tektonske ploče sudaraju nastaju planine, dok se na mjestima razdvajanja formiraju oceani. Istočnoafrički rascjepni sustav jedan je od najjasnijih primjera tog procesa u današnje vrijeme.

Znanstvenici ističu kako bi buduća istraživanja mogla dodatno razjasniti povezanost između geoloških procesa i razvoja života na tom području, a tvrdnje iz ovog članka su preuzete iz istraživanja objavljenog u časopisu Nature Communications.