Osmog studenog 1895. godine, u poslijepodnevnim satima, njemački fizičar Wilhelm Röntgen eksperimentirao s različitim električnim uređajima, uključivši neke Tesline, dovodeći ih pod napon i gledajući kakve će zrake proizvesti.
Pri jednom od eksperimenata u zamračenoj sobi, primijetio je svjetlucanje barij-platinocijanida. Zaključio je da su to svjetlucanje izazvale neke do tada nepoznate zrake.
Nazvao ih je X-zrakama, pri čemu je X trebao označavati nepoznatost. Kad je prinosio razne predmete u domet zraka opazio je sliku svojeg kostura na podlozi od barij-platinocijanida.
Nakon toga je nastavio istraživanja u tajnosti, jer se bojao da bi ga mogli ismijati ako se njegova zapažanja ne pokažu točnima. Nakon dva tjedna napravio je snimku ruke svoje supruge, na kojoj se vide kosti i prstenje.
Zrake su nazvane rentgenskima po njemu, premda je on uvijek više volio naziv X-zrake.
Wilhelm Conrad Röntgen rođen je u Lennepu (danas dijelu grada Remscheida) 27. ožujka 1845. godine. Kada mu je bilo tri godine, obitelj se preselila u Nizozemsku, u Apeldoorn, gdje je i odrastao.
Röntgen je studirao na sveučilištu u nizozemskom Utrechtu i na ETH u Zürichu, gdje je diplomirao strojarstvo. Godine 1869. doktorirao je na Sveučilištu u Zürichu.
Bio je sveučilišni profesor fizike u Strasbourgu (od 1876. do 1879.), Giessenu (od 1879. do 1888.), Würzburgu (od 1888. do 1900.) i Münchenu (od 1900. do 1920.).
U svojim je istraživanjima ispitao svojstva X-zraka: sposobnost djelovanja na fotografsku ploču, prolaska kroz različite tvari, slabljenja u vezi s vrstom tvari i debljinom sloja kroz koji prolaze i sposobnost ioniziranja zraka kojim prolaze.
Konstruirao je rendgensku cijev s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Bavio se i istraživanjem piezoelektričnih i piroelektričnih pojava kod kristala. Ispitivao je specifični toplinski kapacitet plinova i svojstva tekućina pod visokim tlakom.
Za otkriće rendgenskoga zračenja dobio je 1901. prvu Nobelovu nagradu za fiziku.
U studenom 2004. Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju dala je 111. elementu u periodnom sustavu ime roentgenij.
Röntgen je umro 10. veljače 1923. od raka. Vjeruje se da rak nije bio posljedica njegova rada s ionizirajućom radijacijom, jer je u tim istraživanjima proveo samo kratko vrijeme, a bio je jedan od rijetkih pionira istraživanja radioaktivnosti koji je redovito koristio olovnu zaštitu.
