Otkrićem penicilina ovaj je znanstvenik promijenio svijet medicine

Na današnji dan prije 140 godina u Lochfieldu kod Darvela, 6. kolovoza 1881. godine rođen je znameniti znanstvenik Alexander Fleming, škotski bakteriolog koji je otkrio penicilin.

Konkretnije, otkrio je antibiotsku supstancu lisozim i izolirao je antibiotik penicilin iz gljivice Penicillium notatum, za što je dobio 1945. godine Nobelovu nagradu.

Školovan je na akademiji u Kilmanrocku. Poslije je studirao u St. Mary's Hospitalu u Londonu do početka Prvog svjetskog rata. Bio je u ratu izložen infekcijama umirućih vojnika te se vratio u St. Mary's gdje je radio na poboljšanju i otkriću bolje antisepse.

Oba Flemingova otkrića dogodila su se slučajno za vrijeme 1920-ih. Prvo, lisozim otkrio je 1922. nakon što je kihnuo u inficiranu Petri-zdjelicu. Nekoliko dana kasnije otkrio je da je već raspadnuta bakterija počela nestajati.

Flemingovi laboratoriji bili su u neredu što mu se pokazalo kao prednost. Kada je 15. rujna 1928. pregledavao laboratorij otkrio je čudnu pojavu. Naravno, svaki eksperiment bi pomno pregledao prije bacanja i primijetio je gljivičastu koloniju u jednoj od zdjelica punom bakterije Staphylococcus aureus.

Fleming je pomnije proučio koloniju i primijetio da su stanice imale citolizu. Citoliza je dijeljenje stanica, a u ovom slučaju to je bila citoliza potencijalno vrlo štetne bakterije. Važnost je odmah prepoznata, no otkriće je ipak podcijenjeno. Fleming je izdao članak o penicilinu u British Journal of Experimental Pathology 1929.

On je otkrio da gljivica Penicillium notatum uništava bakterije. Uzorak takve plijesni dospio je do skupine znanstvenika koje je predvodio Howard Walter Florey, a u čijem je radu sudjelovao i kemičar Ernest Boris Chain. U predvečerje Drugog svjetskog rata ta je trojka imala dokaze da je penicilin moćno oružje u borbi protiv infekcije.

Penicilin je spasio milijune života tijekom rata. Javnost je ipak najviše klicala Flemingu, dodijeljeno mu je i plemstvo, a 1945. s Floreyem i Chainom dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju.

Fleming je preminuo 1955. od srčanog udara u 73. godini života. Pokopan je kao nacionalni heroj u Katedrali Sv. Petra u Londonu. Njegovo otkriće penicilina promijenilo je svijet moderne medicine i antibiotika.