Na današnji dan prije 85 godina, 30, kolovoza 1940. u Cambridgeu je umro Sir Joseph John Thomson, britanski fizičar, najpoznatiji je po tome što je prvi otkrio elektron.
Istaknuo se otkrićima iz područja elektrovodljivosti plinova. Mjereći odnos mase i električnog naboja čestica otkrio je da čestice u katodnim zrakama imaju i tisuću puta manju masu od bilo kojeg poznatog atoma.
Razradio je i teoriju gibanja nabijenih čestica u električnom i magnetskom polju i primijenio je za separiranje različitih vrsta čestica iz smjese plinova kod kanalnih zraka. Prvi je dokazao postojanje izotopa i najzaslužniji je za otkriće masene spektrometrije.
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. godine za teoretska i eksperimentalna otkrićima o prolaženju elektriciteta kroz razrijeđene plinove. Bio je predsjednik "Kraljevske akademije znanosti" u Londonu od 1915. do 1920.
Zanimljivo je pridodati da mu je jedini sin George također dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1937. godine za eksperimentalno otkriće difrakcije elektrona u kristalima.
Joseph John Thomson rođen je u Cheetham Hillu, Manchester, 18. prosinca 1856. godine, a njegov je otac vodio malu knjižaru, koju je davno još osnovao njegov pradjed iz Škotske.
Roditelji su mu planirali da završi za strojarskog inženjera i da radi u obližnjoj tvornici lokomotiva, ali je plan propao jer mu je djed umro 1873. Onda se nastavio školovati u Cambridgeu, gdje je završio studij fizike.
Godine 1884. zaposlio se kao profesor fizike. Jedan od njegovih studenata je bio i Ernest Rutherford. Smatra se da je J. J. Thomson jedan od najvećih profesora u povijesti, jer sedam njegovih učenika je dobilo Nobelovu nagradu za fiziku, uključujući njegova sina.
Istraživanja katodnih i kanalnih zraka su rezultirala 1897. otkrićem elektrona. Ono je bio prvi pokazatelj unutarnje strukture atoma na kojoj se temeljio Thomsonov model atoma aktualan na prijelazu stoljeća. J. J.
Thomson nije uspio izmjeriti masu elektrona, ali je uspio izmjeriti omjer električnog naboja i mase elektrona. Pokazalo se da je elektron 1700 puta lakši od protona.
Glavni razlog zašto se J. J. Thomson smatra otkrivačem elektrona, pored određivanja spomenutog omjera, je taj što je on imao hrabrosti i pronicljivosti ustvrditi da je ono što sačinjava katodne zrake, a to su elektroni, sastavni dio atoma, da atom nije neproničan i nedjeljiv kakvim ga je Demokrit zamišljao, a John Dalton, služeći se Ockhamovom britvom, postulirao, nego da i on ima sastavne dijelove.
Smjela hipoteza koja se pokazala točnom. Prema Thomsonovom viđenju o građi atoma, atom je električno nabijena kuglica, polumjera oko 10-10 metara, s ravnomjerno raspoređenim električnim nabojem, u kojoj se nalaze negativno nabijeni elektroni, koji imaju neutralan učinak na prostorni pozitivni naboj te kuglice.
