Riječki znanstvenik doc. dr. sc. Marko Šestan dobitnik je prestižnog granta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), poznatog i kao "znanstveni Oscar". Njegov projekt "Every smell you take – Smell-induced conditioning of the immune system during infections" u okviru programa Starting Grant osigurao je financiranje u iznosu od gotovo dva milijuna eura.
Riječ je o iznimno prestižnom i kompetitivnom programu financiranja u kojem je prijavu podnijelo preko 5000 projektnih prijedloga, a nakon dva kruga evaluacije samo ih je 5 – 6% financirano.
Za ilustraciju, do sada je u Hrvatskoj od početka programa dobiveno svega 10-ak ERC projekata u različitim kategorijama, a na Medicinskom fakultetu u Rijeci ovo je treći takav projekt.
Voditelj projekta je doc. dr. sc. Marko Šestan koji je znanstveno poniknuo na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Zaposlen je krajem 2013. kao doktorand u grupi prof. dr. sc. Bojana Polića gdje radi na istraživanjima kako virusne infekcije utječu na regulaciju koncentracije glukoze u krvi te kako to povratno djeluje na imunološku kontrolu infekcija.
Prof. Polić kaže da je Šestan "rezultate svojih istraživanja objavljivao u prvoautorskim radovima u prestižnim časopisima Immunity 2018. i Nature Immunology 2024."
"Pored tih radova koautor je u još dva naša značajna rada u Nature Immunology 2018. i Science Immunology 2023.", dodaje Polić. Doktorirao je 2018. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Za rezultate svojih istraživanja tijekom doktorskog razdoblja nagrađen je brojnim nagradama.
Osim toga, dobio je i prestižnu poslijedoktorsku stipendiju EMBO (Europske molekularno-biološke organizacije) s kojom je 2019. otišao na poslijedoktorsko usavršavanje u grupu poznatog neuroimunologa prof. Henrique Veiga Fernandesa na Champolimaud Center for Unknown u Lisabonu, u Portugalu. Rezultati tih istraživanja publicirani su početkom ove godine u prestižnom časopisu Science.
2023. vratio se na Zavod za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci gdje je nastavio sa svojom linijom neuroimunoloških istraživanja i postao docent.
Šestan kaže da će mu novi ERC projekt "značajno pomoći u formiranju vlastite istraživačke grupe kroz nove ljude i opremu te značajna sredstva za financiranje istraživanja".
Ljudsko ponašanje ne nastaje spontano niti neovisno o kontekstu — ono je duboko ukorijenjeno u našim prethodnim iskustvima. Svaki pojedinac koji je prošao kroz neugodne, stresne ili bolne situacije prirodno će težiti njihovom izbjegavanju u budućnosti.
Ta tendencija nije samo intuitivna, već je i neurološki utemeljena: mozak pamti negativne ishode kako bi nas zaštitio od ponavljanja istih pogrešaka. S druge strane, uspješno ostvarenje ciljeva dodatno učvršćuje pozitivne obrasce ponašanja i gradi samopouzdanje.
Ovi obrasci nisu nasumični. Oni proizlaze iz procesa poznatog kao bihevioralno uvjetovanje, temeljne teorije u psihologiji koja objašnjava kako se ponašanja formiraju i mijenjaju kroz interakciju s okolinom. Prvi ih je znanstveno demonstrirao ruski fiziolog Ivan Pavlov, koji je u svom slavnom pokusu pokazao da se psi mogu uvjetovati da luče slinu na zvuk zvona, ako se taj zvuk dosljedno povezuje s dolaskom hrane.
Šestan kaže da su Pavlovljevi principi našli široku primjenu u obrazovanju, marketingu, pa čak i u medicini.
"No posebno je intrigantno to što su kasnija istraživanja pokazala kako isti mehanizmi mogu utjecati i na imunološki sustav. Drugim riječima, naš organizam ne reagira samo mentalno i emocionalno na uvjetovane podražaje, već i biološki — uključujući imunološke funkcije. To otvara jedno ključno pitanje: mogu li se principi bihevioralnog uvjetovanja iskoristiti za jačanje imunološkog odgovora?
Možemo li, primjerice, putem specifičnih podražaja — poput zvuka, okusa ili mirisa — potaknuti bržu i snažniju reakciju organizma na infekciju ili cjepivo? Upravo se tim izazovom bavi naš ERC Starting Grant projekt, koji ima za cilj istražiti može li se aktivacijom uvjetovanih refleksa modulirati imunološki odgovor", tumači riječki znanstvenik.
Ako se pokaže da takav pristup može pojačati učinkovitost cjepiva, ubrzati imunološku reakciju ili čak smanjiti nuspojave imunizacije, to bi moglo otvoriti potpuno novu dimenziju u dizajnu imunoterapija i preventivnih strategija.
"Zamislimo cjepiva koja ne djeluju samo kemijski, već i kroz uvjetovane bihevioralne signale koji pripremaju tijelo na obranu — to bi bio korak prema personaliziranoj medicini budućnosti. Ovaj projekt ne samo da spaja klasične principe bihevioralne znanosti s modernom imunologijom, već također postavlja temelje za interdisciplinarni pristup koji bi mogao imati dalekosežne implikacije za javno zdravstvo. U vremenu kada se suočavamo s novim patogenima, pandemijama i izazovima u imunizaciji, inovativni pristupi poput ovog mogu biti ključni za razvoj otpornijih zdravstvenih sustava."
U konačnici, ovo istraživanje ne govori samo o znanosti — ono govori o potencijalu ljudskog tijela da uči, prilagođava se i evoluira. Spoj uma i imuniteta, ponašanja i biologije, mogao bi redefinirati način na koji razumijemo zdravlje i liječenje u 21. stoljeću", ističe naš dobitnik ERC-a.
Projekt započinje 1. studenoga 2025. i traje pet godina, a ukupno odobrena sredstva iznose 1.993.125 eura, piše Index.
