Speleološko društvo Herceg iz Mostara, koje posljednjih godina neumorno istražuje tajne hercegovačkog podzemlja, počastilo je javnost ovoga vikenda nesvakidašnjim otkrićem.
Istražujući do sada neistraženu i iznimno nepristupačnu sjevernu stranu Veleži, pronašli su nekoliko zanimljivih speleoloških objekata, a u utrobi jednog od njih i naslage leda stare više tisuća godina.
"Speleološko društvo Herceg počelo je prije dvije godine sustavno istraživati Velež i njeno podzemlje. Samo istraživanje je dugotrajno i sporo zbog iznimne nepristupačnosti i kompleksne logistike. Unatoč teškim fizičkim naporima društvo, uz smiješak i zadovoljstvo istražuje utrobu Veleži i otkriva njene tisućljetne tajne", rekao je za Bljesak.info predsjednik društva Ivan Marić.
Do sada su pronašli nekoliko zanimljivih speleoloških objekata, a najdublju jamu, dubine 126 metara, pronašli su ove godine na sjevernoj strani Veleži ispod vrha Jaram. Dali su joj ime Radler.
"Jama u koju smo ušli ovoga vikenda, udaljena je od Radlera stotinjak metara zračne linije. Trenutna istraživanja ukazuju kako bi mogla biti najdublja jama istražena na Veleži", kazao je Marić i dodao kako, osim što će biti najdublja, posebna je i značajna zbog prastarih naslaga leda koji se u njoj prikupljaju najmanje od zadnjeg ledenog doba.
"Trenutna morfologija jame dopušta minimalni ulazak novog snijega i same naslage leda nisu u ulaznoj vertikali, pa pretpostavljamo kako su stare vjerojatno više tisuća godina", pojasnio je.
Područje Veleži od ranije je poznato po jamama ispunjenim ledom, koji se nkada na magrcima snosio u Mostar. Međutim, sve do sada znane jame, u sebi skrivaju sezonske naslage leda.
Marić najavljuje kako će Velež biti u fokusu istraživanja i u narednom razdoblju.
"Obiluje jamama i trebaju nam godine i godine istraživanja. Planiramo, već iduće godine, organizirati međunarodnu ekspediciju, kako bi istraživanje Veleži podigli na višu razinu. Jednostavno Velež to zaslužuje", zaključio je.
Hercegovačke planine Prenj i Velež ime su dobile po slavenskim božanstvima Perunu i Velesu.
Između ostalog, Perun je bog svijetla i nadzemlja, a Veles tame i podzemlja. Istraživanja mostarskih speleologa dokazuju kako su stari Slaveni imali razloga dati im baš takva imena.
