FOTO | Čuda po Veleži: Mostarski speleolozi otkrili tisućljetnu tajnu mitske planine
Speleološko društvo Herceg iz Mostara, koje posljednjih godina neumorno istražuje tajne hercegovačkog podzemlja, počastilo je javnost ovoga vikenda nesvakidašnjim otkrićem.
Istražujući do sada neistraženu i iznimno nepristupačnu sjevernu stranu Veleži, pronašli su nekoliko zanimljivih speleoloških objekata, a u utrobi jednog od njih i naslage leda stare više tisuća godina.
"Speleološko društvo Herceg počelo je prije dvije godine sustavno istraživati Velež i njeno podzemlje. Samo istraživanje je dugotrajno i sporo zbog iznimne nepristupačnosti i kompleksne logistike. Unatoč teškim fizičkim naporima društvo, uz smiješak i zadovoljstvo istražuje utrobu Veleži i otkriva njene tisućljetne tajne", rekao je za Bljesak.info predsjednik društva Ivan Marić.
Do sada su pronašli nekoliko zanimljivih speleoloških objekata, a najdublju jamu, dubine 126 metara, pronašli su ove godine na sjevernoj strani Veleži ispod vrha Jaram. Dali su joj ime Radler.
"Jama u koju smo ušli ovoga vikenda, udaljena je od Radlera stotinjak metara zračne linije. Trenutna istraživanja ukazuju kako bi mogla biti najdublja jama istražena na Veleži", kazao je Marić i dodao kako, osim što će biti najdublja, posebna je i značajna zbog prastarih naslaga leda koji se u njoj prikupljaju najmanje od zadnjeg ledenog doba.
"Trenutna morfologija jame dopušta minimalni ulazak novog snijega i same naslage leda nisu u ulaznoj vertikali, pa pretpostavljamo kako su stare vjerojatno više tisuća godina", pojasnio je.
Područje Veleži od ranije je poznato po jamama ispunjenim ledom, koji se nkada na magrcima snosio u Mostar. Međutim, sve do sada znane jame, u sebi skrivaju sezonske naslage leda.
Marić najavljuje kako će Velež biti u fokusu istraživanja i u narednom razdoblju.
"Obiluje jamama i trebaju nam godine i godine istraživanja. Planiramo, već iduće godine, organizirati međunarodnu ekspediciju, kako bi istraživanje Veleži podigli na višu razinu. Jednostavno Velež to zaslužuje", zaključio je.
Hercegovačke planine Prenj i Velež ime su dobile po slavenskim božanstvima Perunu i Velesu.
Između ostalog, Perun je bog svijetla i nadzemlja, a Veles tame i podzemlja. Istraživanja mostarskih speleologa dokazuju kako su stari Slaveni imali razloga dati im baš takva imena.
