Hercegovačka Himalaja: Planina imena gromovnika, ćudi zvijeri i ljepote božanstva
U središnjem mjestu slavenske mitologije vječna je borba neba (boga Peruna) i zemlje i podzemlja (boga Velesa). Borba reda i kaosa, ljeta i zime. Veles Perunu krade stoku, krade i ženu Mokošu, a Perun ga progoni munjama. Perun uvijek "pobijedi" Velesa, tjerajući ga u podzemlje, ali Veles se uvijek vraća. Iz godine u godinu.
Stari Slaveni toponimima su često davali imena po svojim bogovima. Onima najvećim, najstrašnijim, po dva glavna božanstva svoje mitologije - Perunu i Velesu. Poput bugarskih Pirina i Vitoše i Hercegovina svojim divovima dade imena po Perunu i Velesu - Prenj i Velež.
Najveći masiv Dinarida
Prenj je planinski masiv u središtu Dinarida. Na deset se mjesta uzdiže iznad 2.000 metara, a na najvišem među njima, Zelena glava bdije nad Hercegovinom s 2.115 metara nad morem.
Ispresijecan je dubokim glacijalnim dolinama, išaran vrtačama i humcima, strane su mu obojene šumama. I Neretva od njega strepi. Obilazi u širokom luku od Glavatičeva do Mostara. U svojoj očnoj duplji čuva svoje gorsko oko, Boračko jezero.
Zbog svoje geološke građe, pri vrhovima je bezvodan, a u podnožju vodu Neretvi šalje preko nekoliko rijeka - Baščice, Draganske rijeke, Suvave, Šanice i tri Bijele. Konjičke, Jablaničke i Mostarske.
Blizina mora, reljef i visina podarili su mu surovu promjenljivu klimu. S juga ga pokušava preskočiti mediteranska, sa sjevera kontinentalna. Bore se oko njegovih vrhova i od Prenja stvaraju prostor najpromjenljivije mikro klime. Na njemu nije rijetkost snijeg u kolovozu.
Grozan kad prozbori, strašan kada šuti
Stihovi su to Vladimira Nazora koji jasno zbore o ćudi Prenja. Nagle promjene vremena, surovost njegovih vjetrova, nepristupačnost litica i škrapa i apsolutni nedostatak cesta na najvećem dijelu masiva stvorili su od Prenja i jednu od najtragičnijih planina. Planinarske nesreće su česte, smrtni ishodi također. Na Prenju su živote gubili i planinari rekreativci i iskusni alpinisti.
Hercegovački Himalaji
Prenj mnogi nazivaju hercegovačkim Himalajima. Zbog zadivljujućih izgleda, ogromnog, dolinama neznanog prostora, divljine i surovosti. Još od prvih turista i planinara Prenj je mnogima odredište koja se bar jednom mora posjetiti.
Područje Prenja privlači planinare, penjače, skijaše i snowboardere, kampere. Za one žedne ležernijeg iskustva, nudi mjesta prekrasnih pogleda, šume bogate divljim životom, spektakularno noćno nebo.
U podnožju grli tri grada, tri hercegovačka bisera prepuna lokalne baštine, kulture i sporta: Konjic, Jablanicu i Mostar.
Baš poput Peruna, Prenj i danas, u mislima onih koji ga posjetiše, izaziva strahopoštovanje staroga božanstva.
