Ako tijekom sezone peludi ili života s kućnim ljubimcima redovito koristite lijekove protiv alergije, možda ste primijetili da vam više ne pomažu kao nekad. Mnogi se pitaju može li se tijelo "naviknuti" na antihistaminike i sprejeve za nos te zašto simptomi unatoč terapiji ponekad postaju još izraženiji.
U nastavku donosimo najčešće razloge zbog kojih lijekovi protiv alergije mogu izgubiti učinkovitost i što možete učiniti kako biste ponovno pronašli olakšanje.
Postoji nekoliko mogućih razloga zbog kojih vam terapija protiv alergije više ne pomaže kao prije. Ponekad je riječ o promjenama u organizmu, a ponekad o načinu korištenja lijekova ili promjenama u okolišu.
To se može odnositi na lijekove poput:
• cetirizina
• feksofenadina
• flutikazona
• oksimetazolina
• betametazona
Kod određenih lijekova organizam se s vremenom može prilagoditi njihovom djelovanju. Tada ista doza više ne pruža jednako olakšanje kao prije.
Primjerice, sprejevi za nos s dekongestivnim učinkom, poput oksimetazolina, mogu izazvati toleranciju već nakon 3 – 5 dana uzastopnog korištenja.
Slično se može dogoditi i s nekim antihistaminicima ako ih koristite godinama.
Prečesto korištenje dekongestivnih sprejeva može uzrokovati tzv. povratnu kongestiju, odnosno stanje u kojem nos postaje još začepljeniji nego prije korištenja lijeka.
Takvi sprejevi sužavaju krvne žile u nosu, ali dugotrajna uporaba može dovesti do suprotnog učinka – krvne žile se ponovno prošire i izazovu oticanje sluznice.
Moguće je da ste izloženi novim alergenima, poput prašine zbog radova u susjedstvu ili lošije kvalitete zraka u domu.
Osim toga, stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene povećavaju količinu peludi u zraku i produljuju sezonu alergija. Biljke danas proizvode znatno više peludi nego prije nekoliko desetljeća, zbog čega simptomi mogu biti jači nego ranije.
S godinama se mogu pojaviti nove alergije ili se stare mogu ponovno aktivirati. No, kod starijih osoba simptomi ponekad više nisu povezani isključivo s alergijama, nego s promjenama u nosnoj sluznici.
Također, starije osobe češće uzimaju druge lijekove, poput aspirina ili ibuprofena, koji mogu utjecati na djelovanje terapije protiv alergije.
Iako mehanizam nije potpuno razjašnjen, istraživanja pokazuju da psihološki stres može pojačati simptome alergije.
Kada ste pod velikim emocionalnim ili fizičkim pritiskom, simptome poput začepljenog nosa možete doživljavati intenzivnije nego inače. Zbog toga vam se može činiti da lijekovi više ne djeluju.
Začepljen nos, kihanje i curenje nosa ne moraju uvijek biti posljedica alergije. Slične simptome mogu izazvati prehlada, gripa, hormonalne promjene, određeni lijekovi, alkohol ili začinjena hrana.
U takvim slučajevima lijekovi protiv alergije neće riješiti pravi uzrok problema.
Jedan od najčešćih razloga slabijeg učinka terapije jest nepravilna uporaba lijekova.
Primjerice, kortikosteroidni sprejevi za nos djeluju samo ako ih koristite svakodnevno. Ako ih primjenjujete povremeno, nećete postići puni učinak.
Slijedite ove savjete.
Ako svakodnevno uzimate antihistaminik, a simptomi se i dalje javljaju, liječnik može preporučiti prilagodbu doze ili rasporeda uzimanja, piše Kreni zdravo.
Različiti antihistaminici ne djeluju jednako kod svih osoba. Ako vam jedan više ne odgovara, moguće je da će drugi imati bolji učinak i manje nuspojava.
Dekongestivne sprejeve koristite samo kratkotrajno i u danima kada su simptomi najizraženiji.
S druge strane, antihistaminike je potrebno uzimati redovito kako bi djelovali učinkovito.
Ako ste pretjerali s dekongestivnim sprejevima, nemojte ih naglo prestati koristiti bez savjeta liječnika jer se simptomi mogu privremeno pogoršati.
Ako niste sigurni što točno izaziva vaše simptome, alergološko testiranje može pomoći u otkrivanju konkretnih alergena.
Kada znate na što ste alergični, lakše ćete izbjeći okidače i odabrati najbolju terapiju. U nekim slučajevima liječnik može preporučiti i imunoterapiju, odnosno "cjepiva protiv alergije".