Raste broj hospitalizacija zbog samoozljeđivanja među mladima

Hospitalizacije zbog namjernog samoozljeđivanja u Hrvatskoj bilježe rast posljednjih godina, a posebno zabrinjava podatak da su najviše stope zabilježene među djevojkama u dobi od 15 do 19 godina. Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavljeni na stručnom skupu o mentalnom zdravlju.

Prema istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Journal of Prevention, od 2017. do 2023. godine evidentirane su 7563 hospitalizacije zbog namjernog samoozljeđivanja, odnosno samopovređivanja bez smrtnog ishoda. Kada se uključe i događaji s neodređenom nakanom, broj hospitalizacija raste na 12.225.

Istraživanje je predstavila Karmen Korda Orlović iz Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, naglasivši kako podaci upućuju na potrebu sustavnog praćenja trendova i razvoja preventivnih programa.

Najizraženiji porast među djevojkama

Najviše stope hospitalizacija zabilježene su 2022. godine, dok je najmanji broj evidentiran 2020., što se djelomično povezuje s pandemijom i općim padom hospitalizacija u tom razdoblju.

Posebno zabrinjava porast među adolescentima, a najizraženiji je kod djevojaka od 15 do 19 godina.

“Ne možete ne primijetiti veliki skok stopa kod ženskog spola za dobnu skupinu od 15 do 19 godina”, istaknula je Korda Orlović, dodajući kako upravo ta skupina zahtijeva poseban fokus preventivnih aktivnosti.

U analizi koja obuhvaća isključivo namjerno samoozljeđivanje, stopa među djevojkama te dobi 2022. godine iznosila je oko 147 hospitalizacija na 100 tisuća stanovnika.

Podaci ne prikazuju stvarno stanje

Stručnjaci upozoravaju kako broj hospitalizacija ne predstavlja stvarni broj osoba koje se samoozljeđuju jer je ista osoba mogla biti hospitalizirana više puta. Također, istraživanje ne uključuje smrtne ishode.

Naglašeno je i kako je stvarni broj slučajeva vjerojatno znatno veći od evidentiranih podataka iz bolničkog sustava.

Analiza po županijama za 2023. godinu nije pokazala jasan regionalni obrazac, iako su više stope hospitalizacija zabilježene u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Potreba za sustavnom podrškom

Korda Orlović upozorila je kako se samoozljeđivanje u literaturi često povezuje s pokušajem suočavanja s emocionalnom boli i stresom, posebno među adolescentima.

Istaknula je i kako je rizik od suicida najveći tijekom prve godine nakon hospitalizacije zbog samoozljeđivanja, zbog čega su pravovremena pomoć i kontinuirano praćenje osoba nakon otpusta iz bolnice iznimno važni.

Prema njezinim riječima, Hrvatska još nema dovoljno razvijene sustave praćenja i podrške nakon ovakvih slučajeva, dok pojedine druge zemlje već koriste modele strukturiranih kontakata i psihološke pomoći nakon hospitalizacije.

Kao ključne korake stručnjaci izdvajaju sustavno praćenje trendova, bolju dostupnost psihosocijalne podrške, preventivne programe prilagođene mladima te povezivanje zdravstvenih baza podataka radi preciznijeg praćenja problema