Ono što ne radite jednako je važno za vaše mentalno zdravlje kao i ono što radite.
Na internetu se može pronaći mnoštvo savjeta o tome kako postići i održati dobro mentalno zdravlje.
Mnogi terapeuti, coachevi i stručnjaci za wellness preporučuju zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, pozitivno razmišljanje i brigu o sebi.
Ipak, jednako je važno prepoznati što ne bismo trebali raditi. Postoji mnogo načina na koje, često nesvjesno, možemo potkopati vlastitu dobrobit i upasti u spirale negativnosti, depresije i anksioznosti.
Također, postoji mnogo načina na koje možemo sabotirati odnose, a da ne shvatimo da smo upravo mi uzrok problema.
U nastavku je pet ponašanja koja je važno izbjegavati ako želite biti stabilni i emocionalno uravnoteženi.
Iako je točno da se često suočavamo s teškim okolnostima koje nisu pod našom kontrolom, važno je podsjetiti se da uvijek postoji dio situacije kojim možemo upravljati.
Što više vjerujete u vlastitu sposobnost da utječete na ono što se događa, to ćete se osjećati spremnije i sigurnije, a manja je vjerojatnost da će vas drugi uzimati zdravo za gotovo.
Fokus na samosažaljenje ili uvjerenje da ste nemoćni brzo narušava samopoštovanje i mentalno zdravlje.
Mentalitet žrtve neizbježno utječe i na odnose, jer ljudi ponekad imaju manje empatije kada se ponašamo kao da ništa ne možemo promijeniti.
Čekanje da ostvarite ciljeve i dobijete priznanje ili nagradu često je teško. Kada mnogo radite, prirodno je da želite rezultate odmah, zbog toga ponekad lakše posegnemo za brzim zadovoljstvom.
Na primjer, potrošiti plaću umjesto štedjeti za mirovinu, ili prihvatiti posao samo da biste odmah zarađivali, umjesto nastaviti školovanje, iako je fakultet oduvijek bila vaša želja.
Kada se fokusirate samo na ono što je "pred nosom", umjesto da planirate budućnost i razmišljate šire, to na kraju koči i uspjeh i osjećaj životnog zadovoljstva.
Kada se trudite brinuti o sebi i ostvariti ciljeve, razmišljanje o drugima ne dolazi uvijek spontano. Lako je postati "laser-fokusiran" na to kako dobiti ono što želite.
To najčešće nije namjerno, što znači da namjerno trebate provjeravati kako vaše ponašanje i odluke utječu na druge.
Uz to, istraživanja pokazuju da su ljudi koji su ljubazni i pomažu drugima često sretniji i zdraviji.
Dijelom zato što, kada pomažete drugima, ne vrtite se stalno oko vlastitog uspjeha. Moguće je potrošiti previše vremena razmišljajući o sebi i o svim područjima života koja nisu onakva kakva biste željeli da budu.
Kada stvari krenu po zlu ili kada nam treba više vremena da dobijemo ono za što mislimo da će nas usrećiti, često počnemo prigovarati zbog onoga što nemamo.
Tada postaje teško uočiti što je ipak dobro prošlo i koji mali dijelovi života donose radost.
Teško je biti zahvalan ljudima koji vas vole i podržavaju, a ponekad se čak može javiti osjećaj da vam nitko "ne drži leđa".
Što više pronalazite načine da budete zahvalni, čak i za sitnice, to ćete biti otporniji.
Zahvalnost pomaže i da se prisjetite kako nije uvijek bilo teško te da ste i ranije prebrodili izazove.
Jedan od razloga zbog kojih se mnogi bore s anksioznošću, negativnošću, depresijom, ljubomorom i drugim emocijama koje narušavaju mentalno zdravlje jest stalno uspoređivanje s onim što drugi imaju ili što su postigli.
Uspoređivanje je opasno jer nemate uvid u nečiju unutarnju stvarnost i životnu pozadinu, čak i kada se čini da drugi imaju više ili da su sretniji.
Na primjer, netko može živjeti u lijepoj kući i imati dobro plaćen posao, a istovremeno se boriti s ozbiljnim problemima u braku. Ili netko može izgledati kao da je dobio više unapređenja bez posebnih kvalifikacija, ali vi ne znate koliko je zaista sposoban ili kako se snalazi u razgovorima za posao.
Gledate nečije objave na Instagramu ili slušate hvalisanje o "savršeno savršenom" životu i počnete zavidjeti, piše Psychology Today.
Zatim se pitate zašto vi to ne možete imati ili postići. S vremenom se može javiti misao da s vama nešto nije u redu ili da nikada nećete imati život kakav želite.
A istina je jednostavna: vrijeme koje trošite na uspoređivanje krade energiju koju biste mogli ulagati u sebe, svoje ciljeve i izgradnju smislenog života.
