Mjesto u kojem dijete odrasta moglo bi imati mnogo veći utjecaj na njegovo mentalno zdravlje nego što se dosad pretpostavljalo.
Pokazuje to novo veliko istraživanje koje je otkrilo jasne razlike između djece koja odrastaju u ruralnim i urbanim sredinama.
Prema rezultatima objavljenima u stručnom časopisu Pediatric Investigation, djeca iz ruralnih područja sklonija su depresiji, anksioznosti i povlačenju u sebe, dok djeca iz gradova češće razvijaju poremećaje ponašanja poput ADHD-a.
Istraživači su analizirali podatke učenika u dobi od 6 do 16 godina iz ruralnih i urbanih škola te otkrili značajne razlike u psihološkim obrascima.
Djeca koja odrastaju na selu češće pokazuju:
• simptome depresije i anksioznosti
• socijalno povlačenje
• probleme s pažnjom
• somatske tegobe povezane sa stresom
S druge strane, kod djece iz urbanih sredina češće su zabilježeni:
• problemi u ponašanju
• impulzivnost
• sklonost kršenju pravila
• veća učestalost dijagnosticiranog ADHD-a
Znanstvenici smatraju da ključnu ulogu igraju socioekonomski uvjeti. Djeca iz ruralnih područja često odrastaju u siromašnijim sredinama, s manje dostupnih obrazovnih i zdravstvenih resursa.
Poseban problem predstavlja fenomen tzv. "ostavljene djece" djece čiji roditelji odlaze raditi u gradove, dok njih odgajaju bake, djedovi ili drugi članovi obitelji.
Takvo odrastanje može povećati osjećaj usamljenosti, zanemarenosti i emocionalne nesigurnosti.
Kod djece koja odrastaju u gradovima problem je drugačiji. Stručnjaci upozoravaju da intenzivan akademski pritisak, natjecateljsko okruženje i velika očekivanja roditelja mogu povećati rizik od razvoja poremećaja pažnje i ponašanja.
Drugim riječima, dok djeca na selu češće pate "iznutra", gradska djeca češće pokazuju probleme prema van.
Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja odnosi se na spolne razlike.
Pokazalo se da su dječaci znatno osjetljiviji na razlike između ruralne i urbane sredine kada je riječ o mentalnom zdravlju, dok kod djevojčica takva povezanost nije bila izražena.
To bi, smatraju autori, moglo značiti da dječaci snažnije reagiraju na uvjete u kojima odrastaju.
Autori studije zaključuju da je nužno razviti različite strategije podrške.
Za ruralna područja prioritet bi trebali biti:
• rano prepoznavanje depresije
• bolja dostupnost psihološke pomoći
• razvoj telemedicine
Za urbane sredine fokus bi trebao biti na:
• ranijem otkrivanju ADHD-a
• podršci školama i roditeljima
• smanjenju akademskog pritiska
Iako su rezultati vrlo zanimljivi, znanstvenici upozoravaju da je riječ o presječnom istraživanju, što znači da ne pokazuje kako se stanje djece mijenja kroz godine.
Osim toga, podaci su prikupljeni u Kini, pa rezultate treba tumačiti s oprezom kada je riječ o drugim državama i kulturama.