Studentski život za mnoge je razdoblje velikih očekivanja, ali i jednako velikih pritisaka. Iza osmijeha na fotografijama s promocija i druženja često stoje anksioznost, nesigurnost i tiha borba sa stresom.
Mladi ljudi koji su tek zakoračili u svijet odraslih suočavaju se s brojnim izazovima, od prilagodbe na novi grad i ritam studiranja, financijskih briga, pa sve do pitanja vlastite budućnosti i mogućnosti zapošljavanja.
Pitali smo psihologinje koje rade sa studentima Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta "Džemal Bijedić" što najviše muči mlade koji im se obraćaju za pomoć.
Psihološka savjetnica na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru, Semina Ajvaz, u razgovoru za Bljesak.info otkrila je kako su svi termini u psihološkom savjetovalištu su popunjeni tijekom cijele akademske godine.
"Potreba za ovom vrstom usluge kontinuirano je u porastu, što ukazuje na sve veću svijest studenata o važnosti brige za mentalno zdravlje. Novije generacije, zahvaljujući dostupnosti informacija putem suvremenih komunikacijskih kanala, pokazuju manji otpor prema razgovoru o psihološkim temama i spremnije su potražiti stručnu pomoć", rekla je Ajvaz.
Dodala je kako su u blagoj prednosti u posjećenosti studenti prvih godina studija, za koje početak akademskog života predstavlja značajnu promjenu i adaptaciju na novo okruženje, obaveze i očekivanja.
"Važno je naglasiti da se za podršku javljaju studenti svih godina, što pokazuje da potreba za psihološkom pomoći ne ovisi o fazi studiranja. Studiranje nije samo stjecanje znanja, nego i važno životno razdoblje u kojem se mladi pripremaju za život. Fakultet je prostor učenja odgovornosti, discipline, tolerancije na frustraciju i razvoja emocionalne zrelosti. Sve to čini složen proces sazrijevanja kroz koji studenti prolaze suočeni s različitim emocionalnim, socijalnim i intelektualnim izazovima", dodala je Ajvaz.
Arnela Memić, psihologica iz Centara za psihološku podršku "Sensus" osvrnula se na najčešće probleme s kojima se studenti susreću kao što su anksioznost, depresivna raspoloženja, stres, nesigurnost, poteškoće u koncentraciji i organizaciji vremena, usamljenost i gubitak motivacije. Često su prisutni i izazovi povezani s perfekcionizmom, odlaganjem obaveza i balansiranjem akademskih i osobnih očekivanja.
"Financijski pritisci predstavljaju značajan izvor stresa, posebno za studente koji sami pokrivaju troškove studiranja ili dolaze iz drugih sredina. Ovakvi pritisci povećavaju anksioznost, osjećaj nesigurnosti te dodatno opterećuju akademsko funkcioniranje", osvrnula se Memić.
Semina Ajvaz ističe kako postoji percepcija da je studentski period najbezbrižnije životno razdoblje, praksa psihološkog savjetovališta pokazuje suprotno. Mnogo je onih koji se suočavaju s ozbiljnim emocionalnim i socijalnim poteškoćama koje utječu na njihovo funkcioniranje i akademski uspjeh.
"Najčešći razlog zbog kojeg studenti traže pomoć jest nasilje u obitelji i odrastanje u disfunkcionalnom okruženju, često uz roditelje koji pate od PTSP-a – trajnu posljedicu ratnih trauma. Mnogi žive u nestabilnim obiteljima s ovisnicima o alkoholu, drogama ili kocki, te s agresivnim članovima koji stvaraju stalnu napetost i nesigurnost. Takvo okruženje ostavlja duboke emocionalne posljedice, a dolazak na fakultet često je njihov prvi pokušaj udaljavanja od toksične sredine. Zato je rad psiholoških savjetovališta ključan, ne samo kao podrška pojedincima, nego i kao prevencija ozbiljnijih mentalnih poteškoća među mladima", istaknula je Semina.
Teška financijska situacija studentima je stalan izvor brige i napetosti. Ipak, mnogi su svjesni važnosti financijske samostalnosti i spremni naporno raditi kako bi doprinijeli sebi i obitelji. Neki uz studij rade i po nekoliko poslova kako bi pokrili troškove života, što pokazuje da današnji mladi nisu lijeni, već odlučni i spremni na žrtvu za bolju budućnost.
"Nesigurnost oko zapošljavanja i budućnosti je vrlo česta tema, pogotovo kod studenata završnih godina. Ipak, jednako važan izvor brige predstavljaju odnosi, prvenstveno obiljeski i prijateljski, u kojima se nerijetko reflektiraju i traume iz djetinjstva. Studiranje sa sobom nosi brojne izazove, razdvojenost od porodice, izgradnju novih socijalnih veza, visoka očekivanja i potrebu za dokazivanjem, što kod dijela studenata rezultira pojačanim emocionalnim poteškoćama i osjećajem ranjivosti", rekla je Arnela Memić.
Većina studenata vjeruje da će im diploma omogućiti bolje prilike i distancirati ih od prosječnih poslova, ali istovremeno osjećaju nesigurnost jer su svjesni da formalne kvalifikacije često nisu dovoljne u našem društvu.
"Itekako su svjesni da u nepravednom društvu stranačka iskaznica vrijedi više od diplome, ali to ih svakako ne sprječava da daju sve od sebe kako bi napravili profesionalne rezultate", zaključila je Semina Ajvaz, psihološki savjetnik na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru.
