Manje proteina moglo bi usporiti biološko starenje

Smanjen unos proteina mogao bi usporiti biološko starenje, pokazuje opsežna analiza koja je obuhvatila rezultate čak 361 znanstvene studije.

Pregledni rad znanstvenika sa Sveučilišta Wisconsin-Madison donosi nove uvide u vezu između prehrane, metabolizma i dugovječnosti, piše Science Alert.

Autori pritom ne tvrde da bi svi trebali unositi manje proteina. Proteini su važni za izgradnju i obnovu mišića, regulaciju tjelesne mase i očuvanje mišićne mase u starijoj dobi, pa preporuke trebaju ovisiti o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti.

Manji unos povezan sa sporijim starenjem

Istraživači navode da sve više dokaza upućuje na to da ograničavanje proteina može poboljšati metaboličko zdravlje i pridonijeti dugovječnosti kod različitih organizama.

Kod životinja su prehrambeni obrasci s manjim udjelom proteina bili povezani sa znakovima sporijeg starenja, dok je kod ljudi smanjen unos proteina povezan s ublažavanjem upalnih procesa i poboljšanjem metaboličkog zdravlja.

S druge strane, veći unos proteina može biti koristan osobama koje redovito vježbaju i rade na povećanju ili očuvanju mišićne mase.

"Sasvim je jasno da proteini podržavaju rast mišića i reakciju na vježbanje kod aktivnih ljudi", rekao je jedan od autora rada, biomedicinski istraživač Dudley Lamming.

Dodao je da velik dio populacije vodi sjedilački način života te da mnogi možda unose više proteina nego što im je potrebno.

Važna bi mogla biti i vrsta proteina

Analiza navodi nekoliko mogućih mehanizama kojima bi manji unos proteina mogao utjecati na proces starenja.

Među njima su promjene u staničnoj signalizaciji, pri čemu se procesi u stanicama manje usmjeravaju na rast, a više na održavanje, zatim smanjeno nakupljanje senescentnih stanica te promjene povezane s proizvodnjom energije.

Istraživači su zabilježili i povišene razine hormona FGF21, koji se povezuje s metaboličkim odgovorom na ograničavanje proteina.

Rad također upućuje na to da pojedine aminokiseline mogu imati važnu ulogu u vezi između prehrane i starenja.

Zbog toga autori smatraju da bi vrsta proteina i sastav aminokiselina mogli biti jednako važni kao i ukupna količina proteina u prehrani.

Preporuke trebaju ovisiti o aktivnosti

Autori ne zagovaraju univerzalno smanjenje unosa proteina, već preciznije preporuke koje bi uzimale u obzir dob i razinu tjelesne aktivnosti.

"Dosadašnje preporuke poticale su ljude da jedu više proteina, ali istovremeno i da više vježbaju", rekao je Lamming.

"Vjerojatno moramo prilagoditi preporuke za unos proteina ne samo dobi, već i razini tjelesne aktivnosti pojedinca."

Istraživači navode da su potrebna dodatna istraživanja na ljudima kako bi se preciznije utvrdilo koliko količina i vrsta proteina utječu na starenje i metabolizam.

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Cell Press Blue.