Zavod objavio preporuke: Što je hantavirus i kako se zaštititi?

Početkom svibnja ove godine mediji su prenijeli informaciju Svjetske zdravstvene organizacije kako su tri osobe preminule nakon sumnje na izbijanje hantavirusa na kruzeru koji je plovio Atlantskim oceanom, podsjetio je Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Iz WHO-a je tada priopćeno kako nema razloga za paniku, niti za uvođenje ograničenja putovanja.

Hantavirusi su skupina virusa koje najčešće prenose glodavci. Iako su infekcije kod ljudi relativno rijetke, mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe, zbog čega Zavod upozorava kako je važno prepoznati rizike i primijeniti mjere opreza, osobito tijekom proljetnih i ljetnih radova na otvorenom, kada je aktivnost glodavaca pojačana.

Virus najčešće prenose glodavci

Na našim prostorima najpoznatija bolest povezana s hantavirusom je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, u narodu poznata kao "mišja groznica".

Simptomi se obično javljaju jedan do dva tjedna nakon izlaganja, a rjeđe i do osam tjedana kasnije. Mogu uključivati naglu visoku temperaturu, drhtavicu, jaku glavobolju, bolove u leđima i trbuhu, mučninu, povraćanje, crvenilo lica i očiju te, u težim slučajevima, smanjeno mokrenje i poremećaj rada bubrega.

Ljudi se najčešće zaraze izravnim ili neizravnim kontaktom s izlučevinama zaraženih glodavaca, poput poljskog miša, šumskog miša ili voluharice. Najčešći put prijenosa je udisanje prašine u prostorima u kojima su boravili glodavci, primjerice na tavanima, u podrumima ili šupama.

Zavod navodi kako se virus može prenijeti i preko ozljeda na koži ili sluznice usta, nosa i očiju, ako su ruke bile u kontaktu s izlučevinama glodavaca, kao i konzumacijom hrane ili vode koje su bile kontaminirane.

Važno je istaknuti kako se virus, u pravilu, ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Kako se zaštititi?

Najbolja zaštita je spriječiti ulazak glodavaca u objekte i izbjeći udisanje prašine u prostorima u kojima su mogli boraviti. Prije ulaska u zatvorene prostorije koje dugo nisu korištene potrebno je otvoriti vrata i prozore najmanje 30 minuta.

Zavod preporučuje izbjegavanje metenja i usisavanja suhe prašine jer se tako virus može podići u zrak. Površine je prije čišćenja potrebno poprskati dezinfekcijskim sredstvom ili otopinom vode i klora, a pri čišćenju koristiti gumene rukavice i zaštitnu masku.

Oko kuće ne bi trebalo ostavljati hrpe drva, smeća ili starog namještaja jer su to pogodna mjesta za gniježđenje glodavaca. Potrebno je zatvoriti sve otvore veće od šest milimetara na kući, garaži ili šupi, a hranu za ljude i kućne ljubimce čuvati u zatvorenim posudama od metala ili čvrste plastike.

Oprez je potreban i tijekom boravka u prirodi. Preporučuje se redovito pranje ruku, sigurno odlaganje hrane, izbjegavanje vode s nezaštićenih šumskih izvora te izbjegavanje ležanja izravno na travi ili zemlji bez podloge.

U slučaju simptoma sličnih gripi, uz izražene bolove u leđima ili trbuhu nakon boravka u prirodi ili čišćenja zapuštenih objekata, potrebno je javiti se liječniku.

Andes virus kao iznimka

Iako se većina hantavirusa ne prenosi s osobe na osobu, Zavod navodi kako postoji iznimka koja je privukla pozornost znanstvene zajednice. Riječ je o Andes virusu, koji je prisutan prvenstveno u Južnoj Americi, posebno u Čileu i Argentini.

Andes virus jedini je hantavirus za koji je znanstveno potvrđeno kako se može prenijeti izravno s čovjeka na čovjeka. Pripada skupini hantavirusa koji uzrokuju hantavirusni plućni sindrom, tešku respiratornu bolest.

Za razliku od "mišje groznice" prisutne na našim prostorima, Andes virus može se širiti bliskim kontaktom, najčešće unutar obitelji ili bliskih krugova. Smatra se kako se prenosi slinom ili kapljičnim putem tijekom bliskog kontakta.

Bolest počinje simptomima sličnima gripi, poput povišene temperature, bolova u mišićima, umora i glavobolje, nakon čega može uslijediti naglo pogoršanje disanja zbog nakupljanja tekućine u plućima.

Zavod naglašava kako tipovi hantavirusa prisutni na Balkanu, poput Dobrava ili Puumala virusa, uglavnom uzrokuju bubrežne tegobe i ne prenose se s čovjeka na čovjeka.

Andes virus, s druge strane, uzrokuje plućne probleme i može se širiti među ljudima. Do sada nije zabilježen autohtoni prijenos tog virusa u Europi, nego ostaje vezan uz područje Južne Amerike.

Iako Andes virus trenutačno ne predstavlja izravnu prijetnju u ovom geografskom području, iz Zavoda ističu kako on podsjeća na važnost stalnog nadzora nad zoonozama, odnosno bolestima koje prelaze sa životinja na ljude, te brzog reagiranja zdravstvenih službi.