Hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu mišju groznicu, ističu epidemiolozi i poručuju kako u Bosni i Hercegovini do sada nije zabilježeno širenje ovog virusa s čovjeka na čovjeka.
"Andes virus, prоnаđеn u Јužnој Аmеrici, trеnutnо je јеdini hаntаvirus koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka, dok se ostali sojevi koji su prisutni u prirodi ne prenose tako", kazao je Ednan Drljević, epidemiolog iz Sarajeva.
Ističe da je liječio desetine takvih bolesnika i da je situacija uglavnom povoljna, jer su smrtni ishodi i zatajenje bubrega bili vrlo rijetki.
"Većina slučajeva je prolazila kao virusna infekcija. Simptomi uključuju visoku temperaturu, groznicu, bolove u mišićima i leđima te u nekim slučajevima krvarenje po koži. U težim slučajevima dolazi do oštećenja krvnih žila i bubrega, što može dovesti do privremenog ili potpunog zatajenja bubrega i potrebe za dijalizom. Ipak, oštećenje najčešće nije trajno, te se pacijenti u potpunosti oporave", kazao je Drljević. Kako je pojasnio, virus nema potencijal da se širi kao što su to Covid-19 ili virus gripa.
Dodaje kako se soj koji je prisutan u BiH uglavnom prenosi s glodara, voluharica i šumskih miševa te kako čovjek slučajno ulazi u taj lanac zaraze.
"Do infekcije dolazi kada osoba dođe u kontakt s njihovim izlučevinama i unese virus preko oštećene kože, sluznice oka ili usta, ali oboljela osoba ne prenosi virus dalje na druge ljude", kazao je Drljević.
Ističe da je liječenje simptomatsko, pošto je riječ o virusnoj bolesti.
"Kao i kod većine virusnih infekcija, ne postoji specifičan lijek, već se snižava visoka temperatura, po potrebi se primjenjuje dijaliza kako bi se spriječilo zatajenje bubrega, te se nadoknađuju tečnost i elektroliti, uz terapiju protiv bolova", pojasnio je Drljević.
Dijana Simić, epidemiolog iz Doma zdravlja Banja Luka, istaknula je kako razloga za paniku nema.
Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu mišju groznicu, odnosno hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom.
"Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija", objasnila je Simićeva.
Dodala je kako se na Balkanu uglavnom registriraju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme s radom bubrega. Ipak, naglasila je kako je smrtnost kod ovih sojeva mala ako se pacijenti na vrijeme jave liječniku.
Simićeva je pojasnila kako je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji, jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.
"Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uvjeti i faktori koji doprinose opstanku i razmnožavanju tog virusa. Trenutačno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području", rekla je ona.
Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju kako nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.
Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja.
Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.
"Najvažnije je pravovremeno reagirati i javiti se liječniku ako se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja", naglasila je Simićeva.
U Republici Srpskoj u ovoj godini nema registriranih slučajeva mišje groznice izazvane hantavirusom, potvrđeno je iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske, rekao je kako hantavirus ne predstavlja opasnost za građane RS i kako nema razloga za zabrinutost.
"Virus ne predstavlja opasnost za Republiku Srpsku i njene građane, nizak je intenzitet i mogućnost prijenosa. Nije nepoznat virus kao korona, poznat je, duži niz godina obitava u Јužnoj Americi, tako da je poznat i način liječenja i dijagnostike", rekao je Šeranić, pišu Nezavisne.