Koliko je hantavirus opasan na našim prostorima?

Pojava hantavirusa na putničkom brodu u Atlantiku skrenula je pozornost javnosti na ovu bolest, no stručnjaci ističu kako sojevi prisutni na našem području uglavnom imaju blažu kliničku sliku od južnoameričkih. Ipak, upozoravaju kako je prevencija ključna, osobito tijekom boravka u prirodi i čišćenja zapuštenih prostora.

Hantavirus, poznat i kao uzročnik mišje groznice, desetljećima je prisutan na ovom području. Epidemiolozi pojašnjavaju kako se domaći i južnoamerički sojevi razlikuju, prije svega po težini bolesti i načinu prijenosa.

Razlika između domaćih i stranih sojeva

"Za Europu i Bosnu i Hercegovinu, naše okruženje, on može predstavljati opasnost samo ako su naši ljudi bili u kontaktu sa zaraženim osobama koje su oboljele od ovoga virusa", objašnjava virolog i epidemiolog Šukrija Zvizdić.

Hantavirus se najčešće povezuje s boravkom u prirodi, a prenose ga glodavci.

"S obzirom na to da se ova bolest najčešće veže uz boravak u prirodi, važno je da osobe koje borave u prirodi, ukoliko primijete prisutnost glodavaca, ne budu izložene tom riziku. Osim moguće izloženosti u prirodi, moguća je izloženost i u zatvorenim prostorima", kaže epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Irena Špegar Drobac.

Oprez u prirodi i zapuštenim prostorima

Hantavirus, karakterističan za naše prostore, obično se javlja u ruralnim područjima. Simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i probavne tegobe, nakon čega kod dijela oboljelih može uslijediti pogoršanje zdravstvenog stanja, piše BHRT.

"S obzirom na dolazak toplijeg razdoblja i češći boravak u prirodi, građanima se preporučuje izbjegavati kontakt s glodavcima i njihovim izlučevinama, posebno prilikom čišćenja zatvorenih i zapuštenih prostora poput podruma, vikendica i štala, obvezno provjetravanje takvih prostora i korištenje zaštitne opreme", upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Stručnjaci navode kako svaka osoba individualno reagira na viruse, ovisno o stanju organizma.

"Neki će to preboljeti kao bilo koje drugo infektivno oboljenje, dok će neki zahtijevati ozbiljnije liječenje, neki nažalost i intenzivnu njegu, od čega imamo i smrtne slučajeve, koji su zabilježeni sa tog kruzera", navodi specijalist epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Amer Tahirović.

WHO očekuje moguće nove slučajeve

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus poručio je državama iz kojih su putnici s kruzera kako se trebaju pripremiti za nove slučajeve hantavirusa.

"Uzimamo uzorke kako bismo utvrdili cirkulira li virus. Proširit ćemo kapacitete uzorkovanja kako bi se virus bolje okarakterizirao", izjavila je Luciana Piudo, direktorica Odjela za kopnene ekosustave u CEAN-u u Argentini.

"Moguće je da će se pojaviti još koji slučaj zato što je razdoblje inkubacije do šest tjedana. Ono što je bitno je zdravstveno stanje ljudi. Ukoliko dobiju neke simptome, trebaju se testirati i potruditi se da ne budu u bliskom kontaktu s drugim osobama kako bi se prekinuo lanac zaraze", kaže Tarik Jašarević, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije.

vZaštita od sličnih virusa uključuje sustavnu deratizaciju javnih površina, zaštitu dišnih puteva i pravilno rukovanje hranom.