Na temelju istraživanja provedenog među učenicima 25 osnovnih škola u Gradu Mostaru, u kojem je sudjelovalo 7.218 djece, zabilježeni su zabrinjavajući rezultati kada je riječ o uhranjenosti.
Čak 34,4 posto učenika (2.484) imalo je povećanu tjelesnu masu, od čega je 17,9 posto (1.290) imalo prekomjernu tjelesnu masu, a 16,5 posto (1.194) bilo pretilo.
Pretilost je izraženija kod dječaka nego kod djevojčica. Od ukupno 3.621 dječaka, njih 1.364 (37,7%) ima povećanu tjelesnu masu ili su pretili, dok je među 3.597 djevojčica takvih 1.121 (31,2%). S druge strane, pothranjenost je više zastupljena među djevojčicama – 401 djevojčica (11,2%) je pothranjena, dok je kod dječaka taj broj nešto niži i iznosi 366 (10,1%). Ukupno, gotovo svako drugo dijete, odnosno 45 posto ispitanih, ima neki oblik poremećaja uhranjenosti, što stručnjaci ocjenjuju kao alarmantno.
Normalnu tjelesnu masu imalo je 55 posto djece. Najveći udio normalne tjelesne mase zabilježen je u drugom razredu, i to 68,3 posto kod djevojčica i 58,5 posto kod dječaka. U cjelini, drugi razred pokazao je najbolju sliku s 63,7 posto djece s normalnom tjelesnom masom. Najniže vrijednosti zabilježene su u petom razredu, gdje je udio djece s normalnom tjelesnom masom pao na 49,9 posto.
Kada se promatraju razredi zasebno, najniži udio povećane tjelesne mase zabilježen je u prvom razredu kod dječaka (28,9%) i u drugom razredu kod djevojčica (21,6%). Najviše vrijednosti utvrđene su kod dječaka u šestom razredu (45,5%) te kod djevojčica u petom razredu (38,7%).
Posebno zabrinjava podatak da je najviše prekomjerne tjelesne mase utvrđeno u šestom razredu (21,5%), dok je najveći broj pretilih učenika bio u trećem razredu (21,2%).
Pored pretilosti, istraživanje je ukazalo i na problem pothranjenosti. Umjerena pothranjenost zabilježena je kod 7,7 posto ispitanika, dok je 3 posto djece pothranjeno. Najizraženija je u prvom razredu, gdje je 8,8 posto djece imalo umjerenu pothranjenost, a 3,7 posto pothranjenost.
Kod djevojčica je najviše umjereno pothranjenih bilo u šestom razredu (9,1%), dok je pothranjenost najviše zabilježena u trećem razredu (4,5%).
Kod dječaka je umjerena pothranjenost najčešća u drugom razredu (10,2%), dok je pothranjenost najviše zabilježena u prvom razredu (4,4%).
Rezultati su obrađeni i po školama. Najniži postotak normalne tjelesne mase zabilježen je u OŠ Blagaj (48,6%), dok je najveći u OŠ Ilići (66,9%). Kada je riječ o povećanoj tjelesnoj masi i pretilosti, najviše takvih učenika ima u OŠ Blagaj (41,74%), dok najmanje ima u OŠ Ilići (22,29%).
Dakle, istraživanje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate za Osnovnu školu Blagaj. Upravo ova škola bilježi najnepovoljnije pokazatelje u odnosu na ostale gradske škole.
Prema rezultatima, samo 48,6% učenika OŠ Blagaj ima normalan indeks tjelesne mase, što je najmanji postotak među svim školama uključenim u analizu. Istodobno, škola ima i najveći postotak djece s povećanim indeksom tjelesne mase i pretilošću – čak 41,74% učenika spada u tu kategoriju.
Za razliku od pojedinih mostarskih škola koje bilježe alarmantne rezultate, Osnovna škola Ilići izdvojila se kao primjer dobre prakse kada je riječ o uhranjenosti učenika.
Prema provedenom istraživanju, čak 66,9% učenika OŠ Ilići ima normalan indeks tjelesne mase, što je najbolji rezultat u gradu. Istodobno, ova škola ima i najmanji postotak djece s povećanom tjelesnom masom i pretilošću – samo 22,29%.
Uzorak ispitivanja u ovom istraživanju činilo je 7218 učenika i 3597 učenica osnovnih škola sa područja Grada Mostara, odnosno 25 osnovnih škola koje su sudjelovale u redovnom sistematskom pregledu u toku 2023./24. godine.
Podaci korišteni u tekstu su sadržani u knjizi "Uhranjenost i posturalni status učenika osnovnih škola u gradu Mostaru", koja je rezultat opsežnog istraživanja provedenog u suradnji između Odjela za društvene djelatnosti Gradske uprave Mostar, Doma zdravlja Stari grad Mostar i Doma zdravlja Mostar. Podaci su prikupljeni tijekom redovnih sistematskih pregleda učenika. Autori knjige su prof. dr. Ekrem Čolakhodžić, doc. dr. Mustafa Džafić, mr. sc. Nedžad Vuk i dr. med. Marin Puljić.
