Anemija se često doživljava kao bezazlen problem povezan s umorom i manjkom željeza, no sve više istraživanja pokazuje da bi njezin utjecaj mogao biti mnogo širi.
Novo znanstveno istraživanje sugerira da bi anemija mogla biti povezana s povećanim rizikom od razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest.
Anemija nastaje kada u organizmu nema dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica, a već je povezana s brojnim kroničnim bolestima poput zatajenja bubrega, autoimunih bolesti i upalnih bolesti crijeva. Znanstvenici su sada željeli istražiti postoji li veza i s demencijom.
U studiji objavljenoj u časopisu JAMA Network Open analizirani su podaci više od 2.200 starijih osoba. Rezultati su pokazali da su ispitanici s anemijom imali više biomarkera povezanih s Alzheimerovom bolešću.
Dugoročno gledano, anemija je bila povezana i s većim rizikom razvoja demencije.
Najveći rizik zabilježen je kod osoba koje su imale i anemiju i povišene razine biomarkera Alzheimerove bolesti.
Istraživači su koristili podatke iz švedske nacionalne studije o starenju. Svi sudionici bili su stariji od 60 godina i na početku nisu imali demenciju.
Analizirali su:
• razine hemoglobina (protein koji prenosi kisik u krvi)
• prisutnost anemije prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije
• biomarkere Alzheimerove bolesti u krvi
• dijagnoze demencije i blagog kognitivnog oštećenja.
Oko 8,7 % sudionika imalo je anemiju na početku istraživanja. Te su osobe češće bile starije, imale više kroničnih bolesti i nižu razinu obrazovanja.
Praćenje je trajalo do 16 godina, a prosječno oko devet godina. Tijekom tog razdoblja demenciju je razvilo 15,9 % sudionika.
Pokazalo se da su osobe s anemijom imale čak 66 % veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima s normalnim razinama hemoglobina. Ova povezanost ostala je prisutna čak i nakon isključivanja osoba koje su već imale blage kognitivne poteškoće.
Zanimljivo, kod osoba koje nose gen APOE ε4 (poznat po povećanom riziku za Alzheimerovu bolest) anemija nije dodatno povećavala rizik.
Istraživači su uočili da odnos između razine hemoglobina i rizika od demencije nije linearan. Kod muškaraca je taj odnos bio izraženiji nego kod žena.
Također, određeni biomarkeri Alzheimerove bolesti bili su povišeni posebno kod muškaraca s anemijom, što upućuje na moguće razlike među spolovima, iako su potrebna dodatna istraživanja.
Jedan biomarker posebno se istaknuo, NfL, koji ukazuje na oštećenje živčanih stanica. Kada su povišene razine NfL-a bile kombinirane s anemijom, rizik od demencije bio je još veći.
S druge strane, osobe s normalnim hemoglobinom i niskim razinama biomarkera imale su najmanji rizik.
Iako rezultati donose vrijedne uvide, postoje i određena ograničenja:
• moguće pogreške u dijagnozama ili samoprijavljenim podacima
• nedostatak podataka za neke sudionike
• većina ispitanika bila je iz jedne regije i osobe bijele boje kože
• istraživanje je promatračko, pa ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.
Drugim riječima, ne može se sa sigurnošću reći da anemija uzrokuje demenciju.
Znanstvenici smatraju da bi liječenje anemije moglo imati potencijal u prevenciji demencije, no to još nije dokazano, piše Kreni zdravo.
Budući da se anemija lako otkriva krvnim testovima i često je izlječiva, mogla bi predstavljati važan čimbenik na koji se može utjecati.
Važno je naglasiti da anemija sama po sebi nije znak demencije. Međutim, ne biste je trebali ignorirati, osobito ako imate problema s pamćenjem ili spadate u rizičnu skupinu.
Stručnjaci ističu da bi niska razina hemoglobina mogla biti koristan signal za detaljniju procjenu kognitivnog zdravlja.