Paula Preradović, jedna od rijetkih autorica neke od himni u svijetu
Književnica Paula Preradović, unuka znamenitog pjesnika Petra Preradovića, rodila se 12. listopada 1887. godine. Mnogima u Hrvatskoj nije poznata činjenica da je upravo Paula Preradović napisala tekst današnje austrijske državne himne.
Ta se himna zove Land der Berge, Land am Strome (hrv. Zemljo gora, zemljo na rijeci), a glazba za nju uzeta je iz jedne skladbe pripisane slavnom Wolfgangu Amadeusu Mozartu. Danas je austrijska državna himna zapravo jedna od rijetkih u svijetu čiji je tekst napisala ženska osoba. Za to autorsko djelo je 1947. godine nagrađena s 10.000 šilinga.
Paula Preradović rodila se u Beču, ali je dobar dio djetinjstva i mladosti provela u Puli. Naime, ondje je njen otac (sin Petra Preradovića) služio kao austrougarski mornarički časnik (Pula je bila glavno zapovjedno središte Austrougarske mornarice).
Među djelima Paule Preradović nalaze se Dalmatinski soneti (njem. Dalmatinische Sonette), kao i roman Djetinjstvo na moru (njem. Kindheit am Meer) u kojem se prisjećala svog djetinjstva u Puli. Paulin otac Dušan bio je veliki hrvatski rodoljub te je u tom duhu odgajao i svoju kćer.
Očev povijesni rad Eine normanische Landung in Dalmatien 1075 (Normansko izkrcavanje u Dalmaciji 1075.) nadahnuo je Paulu na pisanje kraljevske legende o Slavčevoj sudbini (Königslegende, 1950., hrv. prijevod Legenda o kralju Slavcu, Beč, 1972.), sudbini jednog od posljednjih hrvatskih vladara, koji, po očevoj tvrdnji, nije bio ubijen, nego prognan na jedan pusti otok u Jadranu.
Gotovo sva njezina prozna djela, a i neka pjesnička, uzeta su iz hrvatske prošlosti. Prvu pjesničku zbirku, Südlicher Sommer (hrv. Južno ljeto) posvetila je svome pradjedu, djedu i ocu.
Paula se udala za austrijskog povjesničara i novinara Ernsta Moldena, s kojim će poslije imati dva sina (Otto Molden, političar, i Fritz Molden, izdavač), a jedno je vrijeme živjela i u Kopenhagenu.
Tijekom Drugog svjetskog rata živjela je u Beču, gdje su je 1945. godine uhitili nacisti zbog sudjelovanja u pokretu otpora. Umrla je u Beču 25. svibnja 1951. godine u 64. godini života.
