Prije 150 godina rođen je slavni hrvatski književnik europskog ranga

Pjesnik, novelist, esejist, putopisac i polemičar Antun Gustav Matoš rodio se 13. lipnja 1873. godine u Tovarniku gdje mu je otac August Matoš bio učitelj. Matoševa majka bila podrijetlom Njemica, rođenog prezimena Schams.

Matoš je središnja ličnost hrvatske moderne, koji je u književnost unio elemente europske moderne istovremeno radeći na jačanju nacionalne svijesti.

Matoš je hrvatsku književnost trgnuo iz letargije provincijalizma te je uveo na svjetsku scenu. Poseban je njegov doprinos putopisnoj prozi gdje uvodi motiv pejzaža kao samostalne tematike.

Poezijom, s kojom je stekao vječnu slavu, počeo se baviti dosta kasno, u tridesetim godinama života, a pisao je o Hrvatskoj, prirodi, smrti, prolaznosti, boli i ljubavi miješajući san i stvarnost.

Spomenut ćemo neka njegova djela: Samotna ljubav, Utjeha kose, Djevojčici mjesto igračke, Jesenje veče, Noturno, Stara pjesma, Pri svome kralju i Iseljenik.

Osim toga Matoš je ostavio duboki trag u žanru esejistike, kritike i feljtonike koje je prožeo impresionizmom.

U političkom djelovanju bio je pristaša pravaštva što se odražava u njegovim političkim radovima koji se i dan danas smatraju najboljim komentarima hrvatske nesreće i propadanja u to doba.

Budući da je kao malo dijete s roditeljima iz Srijema preselio u Zagreb za sebe je znao reći: "Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrebčanin odgojem".

Matoš je imao buran život, još 1894. godine dezertira iz vojske tadašnje Austro-Ugarske te bježi u Srbiju. Nakon toga živi u Ženevi i Parizu, gdje piše svoja najznačajnija djela.

Godine 1908. je pomilovan te se vraća u Zagreb gdje ostaje do smrti 1914.

Pročitajte još

Matoš, kao da je samac usred svemira...

Može se s pravom kazati kako je Matoš vlastitim izborom ili igrom sudbine velik dio života proveo u inozemstvu, posjetivši Beč, München, Firencu, Rim i druge europske gradove.

Zanimljivo je navesti činjenicu – jedan od najvećih hrvatskih pjesnika pao je razred, u zagrebačkoj Gornjogradskoj gimnaziji, i to - iz hrvatskog jezika.

Preminuo je upravo u Zagrebu 17. ožujka 1914., u preranoj dobi od 41 godine, piše povijesni portal Povijest.hr.