Krenula je sezona: Zašto ih je dobro jesti?

Kuke ili šparoge su najbolji prirodni izvor folne kiseline i antioksidansa. Imaju samo oko 20 kcal na 100 g, ne sadrže masnoće i kolesterol, te su zbog toga idealna proljetna hrana koja osigurava temeljno čišćenje organizma. Sadrže vitamine A, B, C, E i K, željezo, bakar, mangan, kalij, magnezij, cink.

Kuke spadaju među najkvalitetnije samonikle jestive biljke zbog uvjerljivo jakih prehrambenih vrijednosti i ljekovitosti koje ove zelene mesnate stapke imaju.

Osim što su pune vitamina i minerala, kuke su niskokalorične čistačice organizma koje pogoduju probavi, štite srce i krvne žile.

Pročitajte još

Proljetni jelovnik - pet ukusnih recepata s kukama

Bogatstvo vitamina i minerala sadržano je u kukama. Čak 93% sastava kuka čini voda što ju čini idealnom namirnicom za zdravlje organizma. Ovo samoniklo ili čak uzgojeno povrće obiluje vitaminima A, C, K i E dobar je izvor vlakana zbog čega pozitivno djeluju na probavu. Kuke u sebi sadrže velike količine željeza, tiamina, folne kiseline, fosfora, bakra, mangana i selena. Obiluje aminokiselinom asparagin koja je ime i dobila po ovom povrću.

Šparoge imaju detoksikacijski učinak na naš organizam. Razlikujemo divlje šparoge koje su poznate pod nazivom kuke, i uzgojene šparoge. Nutricionisti preporučuju konzumiranje upravo samoniklih šparoga – kuka, koje se mogu pronaći najčešće u krškim područjima u rano proljeće. Odlikuje ih gorčina za koju su zaslužni sastojci asparagin i spargaurin koji ubrzavaju oporavak organizma nakon bolesti, jer potiču rad jetre i žuči.

Osim toga zahvaljujući diuretičkom djelovanju potiču čišćenje organizma, dok zbog biljnog pigmenta luteina kojim obiluju imaju blagotvoran učinak na krvne žile i srce.

Zahvaljujući vlaknima kojima kuke obiluju njezin učinak na probavu je blagotvoran jer djeluju protiv zatvora. Djeluju kao diuretik i pomažu pri otežanom mokrenju, a poznato je i njihovo umirujuće djelovanje kod menstrualnih tegoba zahvaljujući svojstvu neutraliziranja amonijaka koji nas čini umornima. Kuka, kao i sve ostale šparoge su bogate inulinom prebiotikom koji potiče razvoj dobrih bakterija dok one patogene loše bakterija neutralizira.

Aminokiseline i minerali iz kuka ubrzavaju oporavak tijela zatrovanog alkoholom i štite stanice jetre od otrova iz alkohola, pokazala su najnovija istraživanja. Stoga se smatra kao izvrsna namirnica za mamurluk.

Folna kiselina je sintetički oblik B vitamina koji se u izobilju krije u kukama. On se preporučuje trudnicama jer ima važnu ulogu u razvoju kralježnice i mozga fetusa. Inače folna kiselina pomaže tijelu u zaštiti od karcinoma pluća, debelog crijeva. Kukice sadrže i glutatin antioksidans koji organizam štiti od slobodnih radikala koji uzrokuju rak.

Kuke čiste kožu i djeluju na uklanjanje viška vode iz tijela. Voda u kojoj se kuhaju kuke ohlađena i procijeđena koristi se kao izvrstan tonik za čišćenje lica i umirujuće djeluje na upalne procese na koži.

Zahvaljujući diuretičkim svojstvima kuka pomaže kod izbacivanja viška vode iz tijela. To kožu čini sjajnijom i blistavijom, njezini ekstrakti sve su zastupljeniji u preparativnoj kozmetici, piše narodnilijek.com.

Mladi izdanci divlje šparoge smatraju se gurmanskom hranom, a pripremaju se svježe ili kratko termički obrađene dok ne omekšaju, najčešće kao dodatak salatama, rižotima i tjestenini, uz kajganu ili kao prilog mesnim i ribljim jelima.

Postoji obilje recepata i načina pripreme ove ukusne proljetne namirnice koja se u prirodi može pronaći već od ožujka pa sve do srpnja, iako najzdraviji način pripreme podrazumijeva što kraću termičku obradu kako bi se sačuvala maksimalna količina nutrijenata.