Na taj način nam je želio staviti do znanja gdje smo došli, u svijet u kojem vrijedi drugačija logika, u svijet gdje dva plus dva nisu nužno četiri, već do mogu biti tri ili pet, i da to isključivo ovisi o nečijem hiru.
Josip Mlakić, Smrt u covid bolnici (rukopis)
Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država objavio je prije nekoliko dana da su ublažene sankcije nekim dužnosnicima Republike Srpske, suradnicima Milorada Dodika koji su se ranije našli na američkoj crnoj listi. Riječ je o Jeleni Pajić Baštinac, Danijelu Dragičeviću, Goranu Rakoviću i Dijani Milanković.
Jelena Pajić Baštinac bila je članica organizacionog odbora "Dana RS-a", te je sudjelovala u planiranju obilježavanja Dana Republike Srpske, koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim. Iz istog razloga se na američkoj crnoj listi našao i Goran Raković, bivši šef Ureda za protokol RS-a, i Dijana Milanković, direktorica Radio televizije Republike Srpske.
Najviši pozicionirani dužnosnik iz ove skupine je Danijel Dragojević, bivši šef kabineta Milorada Dodika, koji se na američkoj crnoj listi našao 17. siječnja 2025. godine zbog "sudjelovanja u aktivnostima koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum i stabilnost Bosne i Hercegovine".
Ured je izdao privremenu licencu Danijelu Dragičeviću, ključnom operativcu u Dodikovoj lobističkoj kampanji u Sjedinjenim Američkim Državama, koja omogućava američkim osobama da do 8. prosinca 2025. godine obavljaju transakcije s Dragičevićem, koje su ranijom odlukom bile zabranjene. Odluka ne znači skidanje Dragičevića s liste, nego privremeno izuzeće. Licenca ne dopušta "deblokadu imovine, prijenos blokiranih sredstava ili izvršenje presuda nad blokiranom imovinom". Sve financijske transakcije moraju biti jasno označene brojem licence kako bi se izbjegla njihova automatska blokada u američkom bankarskom sustavu.
Dozvoljene su samo transakcije koje uključuju Dragičevića osobno, dok je svaka radnja koja bi koristila drugim osobama ili entitetima pod sankcijama i dalje strogo zabranjena. Dragičević, zapravo, može sa svog američkog računa kupiti na eBayu najnoviji iPhone, ali ne i plaćati lobističke organizacije. Što to znači za Republiku Srpsku, procijenite sami.
Ovaj potez američkih vlasti uslijedio je nekoliko dana nakon što je The New York Times (NYT) otkrio da je Ministarstvo financija, na zahtjev State Departmenta, privremeno ublažilo sankcije protiv Dragičevića, uz napomenu da bi slična olakšanja mogla uskoro uslijediti i za neke druge suradnike Milorada Dodika.
Pojavljivanje Rudolpha Giulianija, jednog od najistaknutijih pristalica američkog predsjednika Donalda Trumpa, u Banjaluci u veljači ove godine, po tvrdnjama novinara NYT-a, označilo je početak "javne i skupe dalekosežne kampanje utjecaja koja je imala za cilj uvjeriti Trumpovu administraciju da stane u obranu proruskog autoritarnog lidera koji pokušava da se održi na vlasti usred prijetnji kod kuće i u Washingtonu".
List navodi da je, prema dokumentima podnesenim američkom Ministarstvu pravde, kampanja prerasla u "mrežu utjecajnih lobista i odvjetnika povezanih s Trumpom, koji su za svoj rad plaćeni oko 300.000 dolara mjesečno, ili više", a cilj je da se Dodik predstavi kao svojevrsni "Trump Balkana". Autor teksta Kenneth P. Vogel objašnjava da je kampanja Dodika prikazala kao žrtvu političkih progona kakvima su, prema tvrdnjama Giulianija i Trumpa, i oni sami bili izloženi. Dodik je također predstavljen kao političar voljan da sklopi unosne dogovore s Washingtonom.
Važnu ulogu u promociji Dodikovih interesa u Sjedinjenim Državama igra bivši demokratski guverner Illinoisa Rod Blagojevich koji je završio u zatvoru zbog političke korupcije, a kojega je Trump pomilovao, nakon čega je postao republikanac i bliski Trumpov suradnik. Osim Blagojevicha, Vlada Republike Srpske angažirala je još neke utjecajne odvjetnike, poput Marca Zella, istaknute figure u konzervativnim izraelsko-američkim krugovima. Ugovorom s Vladom RS-a, Zellova tvrtka dobiva milijun dolara godišnje, uz dodatni "bonus za uspjeh", ako uspije "ukinuti sve sankcije".
Zell iznimno vješto koristi aktualni američki kulturološki rat. "Grantovi za demokraciju na Balkanu? Demokracija je mrtva i umire u Bosni, dok prohamasovska muslimanska vlada pokušava ugušiti kršćansku Republiku Srpsku. Bosni nisu potrebni grantovi za demokraciju — potrebna joj je promjena politike u Washingtonu", napisao je Zell na X-u.
Zell u svom djelovanju koristi i islamofobiju, u čemu nije usamljen. U dva teksta objavljena ovog ljeta, jedan u Washington Timesu, drugi na stranicama konzervativne Heritage Foundation, Bošnjaci se nazivaju "muslimanima", a poseban akcenat stavlja se na navodne veze s Iranom, mudžahedinima i islamskim radikalizmom. Autor teksta u Washington Timesu je Rod Blagojevich, koji je Balkan naziva "zapadnim krilom Bliskog istoka", pokušavajući kod američke desničarske publike stvoriti utisak da su Bošnjaci iranska ispostava na Balkanu.
U objavi nakon ubojstva konzervativnog aktiviste Charlieja Kirka, Zell je napisao: "Duboko sam dirnut nakon što sam vidio kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odaje počast Charlieju Kirku upaljenim svijećama u Banjoj Luci. Čak i preko oceana, Charliejeva poruka slobode, vjere i građanskog dijaloga odjeknula je kod lidera koji razumiju da suosjećanje i ljudskost nemaju granica."
Pitanje je kako će se najnovija odluka Ministarstva financija odraziti na Bosnu i Hercegovinu. Ivica Puljić, televizijski dopisnik iz Sjedinjenih Država, tvrdi da Amerikanci pripremaju teren za Željku Cvijanović: "Očigledno je da je ovo ranije pripremljeno za ove četiri osobe i da je samo objavljeno danas nekim automatizmom. Sve je počelo u septembru kada je Cvijanović boravila u Washingtonu i sastala se s Christopherom Landauom u drugom susretu od maja ove godine. Nije nikakva tajna da Amerikanci očekuju da ona predvodi entitet Republika Srpska, a ne Dodik, i da provodi ono što od nje traže."
Što se krije iza najnovije odluke američkog Ministarstva financija, iako o nekim dugoročnim predviđanjima u eri Donalda Trumpa, koji gaji otvoreni prezir prema institucijama međunarodnog prava i elementarnoj matematici, ne vrijedi ni raspravljati? Ključno pitanje u cijelom ovom rašomonu je žele li Sjedinjene Američke Države "mirnu Bosnu (i Hercegovinu)". Sudeći po dosadašnjem djelovanju međunarodne zajednice predvođene Amerikom – ne žele.
Po mome mišljenju, izgledna su dva scenarija, od kojih mi se izglednijim čini prvi, da je riječ o reketaškom izvlačenju novca iz Republike Srpske, da je zapravo riječ o odluci koja omogućava lobistima izvlačenje "bonusa za uspjeh". Nobelovska nominacija Donalda Trumpa od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine, savršeno se uklapa u ovaj scenarij, po kojem su Željko Komšić i Denis Bećirović ispali korisni idioti republičkosrpskog američkog lobija. Ne bi bilo iznenađujuće da je upravo ovaj moment, uzimajući u obzir beskrajni ego Donalda Trumpa, bio presudan pri donošenju odluke o ublažavanju sankcija Dodikovim suradnicima, kojemu je, pretpostavljam, Željka Cvijanović prikazana kao inicijator ove odluke.
Drugi mogući scenarij mnogo je nepovoljniji za Bosnu i Hercegovinu i savršeno se uklapa u politiku administracije Donalda Trumpa, a to je mogućnost da Sjedinjene Države preko Republike Srpske pokušavaju instalirati u srcu Europe novog trojanskog konja, uz Mađarsku Viktora Orbana i Slovačku Roberta Fica, jer nikada ne treba smetnuti s uma otvoreni prezir Donalda Trumpa prema Europskoj uniji koja već punih trideset godina bosanskohercegovačke metastaze liječi lažnim aspirinima.
