Utjecaj ćevapa na administrativno uređenje Federacije BiH

U toku mnogih godina on je na Prokletu avliju i na sve što živi u njoj gledao kao na karantin a na njene stanovnike kao na opasne i teško izlečive bolesnike koje raznim merama, kaznama i strahom, fizičkom i moralnom izolacijom treba držati što dalje od takozvanog zdravog i poštenog sveta.

Ivo Andrić, Prokleta avlija

Nisam ni prvi, a vjerojatno ni posljednji koji je Bosnu i Hercegovinu usporedio s Andrićevom Prokletom avlijom: "To je čitava varošica od zatvorenika i stražara koju Levantinci i mornari raznih narodnosti nazivaju Deposito, a koja je poznatija pod imenom Prokleta avlija, kako je zove narod a pogotovu svi oni koji sa njom imaju ma kakve veze. Tu dolazi i tuda prolazi sve što se svakodnevno pritvara i apsi u ovom prostranom i mnogoljudnom gradu, po krivici ili pod sumnjom krivice, a krivice ovde ima zaista mnogo i svakojake, i sumnja ide daleko i zahvata u širinu i u dubinu."

Federalna Prokleta avlija

Jedna od poluga kojom se bosanskohercegovačka, odnosno federalna Prokleta avlija održava živom je i Ustavni sud Federacije BiH, anakronizam iz zlatnog doba građanluka, kada se pokušavalo izgraditi mitsko zajedništvo po mjeri većinskog naroda, pa i preko nasilja nad jezikom, institucija koja je najavila ono što danas imamo: vladavinu nepismenih i jurodivih, u kojoj polupismeni i politički instruirani pravnici postavljaju pravopisne i jezične norme.

Ustavni sud Federacije osnovan je, kako stoji na internetskim stranicama Suda, s ciljem "zaštite ljudskih sloboda i prava, narodnog suvereniteta i trodiobe vlasti". Sastoji se od devet, pretpostavljam, iznimno dobro plaćenih birokrata, "od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih".

Za one koji iole poznaju situaciju u Bosni i Hercegovini ovo znači samo jedno, da Bošnjaci u ovoj instituciji imaju sedam glasova, a Hrvati, odnosno "ostali" dva, instituciji u kojoj, po uzoru na Eurosong, možete donijeti kakvu god hoćete presudu, a sličnih se poprilično nakupilo, na primjer da crna krava crno mlijeko daje, a bijela, logično, bijelo.

Crna krava crno mlijeko daje

Koncem siječnja ove godine Ustavni sud Federacije BiH, odlučujući o zahtjevu sedam poslanika u Skupštini Posavskog kantona za utvrđivanje ustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu, potvrdio je više puta presuđenu činjenicu, kako termin "županija" nije ustavan, odnosno kako crna krava crno mlijeko daje.

"Ustavni sud Federacije smatra", kaže se u presudi, "imajući u vidu da je ovakva ustavnopravna situacija i nadalje na snazi još od 1998. godine, pa do danas, da je dijelom i proizvod nerazumijevanja. Naime, uz obrazloženje u navedenim odlukama, nužno je ukazati da ovo nije jezičko pitanje niti je upotreba termina "županija" i izvedenica iz njega pitanje osporavanja korištenja hrvatskog jezika kao jednog od službenih jezika. Termin 'kanton' nesporno jeste tuđica koja je neprevodiva na bosanski, hrvatski ili srpski jezik."

Ovdje je, dakle, upravo riječ o suprotnom: o "osporavanju korištenja hrvatskog jezika kao jednog od službenih jezika", što je izravni udar na Ustav Bosne i Hercegovine. "Ginekolozi" ("Nisam ginekolog, al mogu pogledat") iz Ustavnog suda kažu da se termin "kanton" ne može prevesti na bosanski, hrvatski i srpski. Ne znam kako stoje stvari s bosanskim ili srpskim, ali je itekako prevediv na hrvatski: županija.

Besmisleni pojmovi

Što kaže hrvatska Wikipedija: Kanton (franc., canton, izvedeno od stprov. cantoun, "ugao ulice", potom "pokrajina", "zemlja") je naziv za administrativno-teritorijalnu jedinicu u Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji, te za upravnu podjedinicu u Federaciji BiH. U ovom posljednjem značenju u hrvatskom jeziku rabi se naziv županija.

Dakle, sasvim je jezički korektno da se "Srednjobosanski kanton", kako glasi jedini, i službeni, naziv Srednjobosanske županije, nazove, recimo, Srednjobosanska vukojebina, ili, što je najbliže trenutnoj situaciji, Srednjobosanski emirat, u kojem samoproglašeni emiri određuju hrvatskim zimijama kada će i kako obilježavati kulturne i vjerske manifestacije.

S druge strane, tamo gdje su stvari prevodive, inzistira se na besmislenim pojmovima, poput "ostali", koji je neprevodiv na bilo koji strani jezik. U suvremenim i višenacionalnim društvima koristi se isključivo termin "nacionalna manjina", osim u bosanskom jeziku, gdje se od "ostalih" pokušava stvoriti četvrti konstitutivni narod, odnosno uvesti na mala vrata utopijsku "građansku" državu.

Nasilje nad pravopisom

U Federaciji BiH, pa čak i u nazivima pojedinih ministarstava, nesmetano se koristio izraz "šehid", mučenik za vjeru, čime je izravno narušavan sekularni karakter države zapisan u Ustavu. Nije mi poznato je li Ustavni sud Federacije BiH ikada donio presudu kojom bi zabranio korištenje pojma šehid u službenim dokumentima u Federaciji, što je morao, ako je postavljen da štiti Ustav.

Riječ je o "Federalnom ministarstvu za pitanja boraca / branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog / domovinskog rata", kako glasi njegov službeni naziv. Na službenim stranicama Vlade koristi se isključivo ovakav naziv, ne postoji poseban naziv na bosanskom i hrvatskom, što je nasilje nad pravopisom (i Ustavom), jer ne postoji nijedan jezik na svijetu koji sinonime odvaja kosom crticom. Riječ je o pokušaju, koji također vuče porijeklo iz zlatnog doba građanluka, kojim se želio stvoriti jezični bastard, kojim je svjesno narušavano ustavno načelo o ravnopravnom korištenju jezika.

Pokazat ćemo, opet na primjeru "Proklete avlije", kako bi u književnosti funkcionirao sličan jezični bastarda: "Tu se vrši veliko i sporo odabiranje pohapšenih / uhićenih. Jedni se ispituju za suđenje, drugi tu odleže svoju kratkotrajnu kaznu ili, ako se baš vidi da nisu krivi, bivaju pušteni, treći se upućuju u progonstvo u udaljene krajeve. A to je i veliki rezervoar iz kog policija probira lažne svedoke / svjedoke, 'mamce' i provokatore za svoje potrebe."

Herr Klick

Postavlja se pitanje o svrsi postojanja Ustavnog suda Federacije BiH, osim da uhljebi stranačke pravno-jezične "stručnjake", i postoji li igdje u svijetu da niže administrativne jedinice imaju vlastiti Ustavni sud. Drugo pitanje: zbog čega HDZ svih ovih godina nije pred Ustavnim sudom osporio kršenje Ustava BiH u dva najvažnija segmenta: ravnopravnost jezika i negiranja sekularnog karaktera države.

Kako je županija postala kanton? Teško je sada o tome suditi. Možemo, tek, pozvati u pomoć montidejtonovsku fikciju:

Došao jezični stručnjak iz ureda visokog predstavnika, nazovimo ga herr Klick, u Ustavni sud Federacije BiH, skupio ustavne sudce, pa im rekao:

"Od danas više nema kanton – županija, samo kanton, jerbo je kanton neprevedivo na hrvatsko, bosansko i srpsko jeziko. Hast du es verstanden?"        

"Jawohl, herr Klick", rekoše sudci uglas.

"Kad smo se tako lijepo dogovorili, idemo na pičke kod Želje. Ja častila", reče herr Klick.

"Mislite na ćevape?" upita jedan od sudaca.

"Ma ja: uvijek to dvoje miješam."