Toplo pivo, hladan ćevap

Da, znam, kažu čak i najveći umovi društvene, sociološke i psihološke misli kako je ljudsku sreću jako teško definirati. Nije se, ne kaže narod uzalud, rodio tko je čovjeku ugodio, a pogotovo je teško pronaći sreću u današnjem svijetu u kojem ništa nije dovoljno dobro i uvijek negdje drugo netko drugi ima više, može jače ili mu je dalo više. Ali, evo, ja bih pokušao dati svoj skromni doprinos toj definiciji sreće u današnjem vremenu. Ako mi nećete zamjeriti, čak bih rekao da je definirati sreću u ovom našem Mostaru danas izuzetno lagano.

Evo, recimo, nema većeg osjećaja sreće od onoga kad ti rikne nešto od bijele tehnike, otkaže perilica rublja, crkne bojler ili iskoče osigurači, pa još slavina počne puštati ili pukne cijev. To je samo po sebi nesreća, ali, gle sad, bez nsreće nema sreće. Kako znati da si sretan ako prije toga ne upoznaš osjećaj nesreće? E, dobro, a gdje je taj osjećaj sreće onda?

Majstor za popravak dana

Pa, evo, ide i to – dakle, tebi sve u kući riknulo, pa u grozničavom pokušaju da riješiš stvar skrolaš po imeniku svog telefona, sve u nadi kako ćeš pronaći ono što si zadnji put oslovio velikim slovima MAJSTOR, za slučaj nevolje. Prvi nalet sreće – pronašao si ga, nisi ga ostavio na onom starom telefonu, koji je riknuo u međuvremenu. Drugi nalet sreće – ti zovneš, a tamo zvoni! Treći razlog za sreću – tamo je netko podignuo slušalicu! Četvrti razlog za sreću – Halo, je li majstor??? Jesam! Jaooo, zar nisi otišao negdje vani? Nisam, je li treba nešto?

Da, narode, čista sreća je danas pronaći starog dobrog majstora, onoga što ti je zadnji put, a ima tome i godina i godina, poput umjetnika riješio dva velika problema. I otad sve radilo kako treba. Često čuješ kako je danas jako teško pronaći nekog dobrog majstora, sve što valja otišlo. Otišli moleri, automehaničari, zidari, električari, vodoinstalateri, dekorateri....a ti svog ub'o opet isprve!

Sreći kraja nema! Daješ mu duplu napojnicu, nemaš problem što je popravak barem duplo skuplji nego si očekivao. Nemaš problem što te je nekoliko dana zavlačio, govorio „eto me!“ svaki dan iznova, a nije došao svaki taj dan iznova.

Sretan si jer ti je imao tko doći popraviti, rastajete se uz osmijeh i zagrljaj, dok ti on priča kako zbilja nema razloga ići nigdje, konkurencija se ionako razbježala po Njemačkoj, njemu pripale mnoge njihove mušterije, ne može, da 'prostiš, prdnut' od posla. Tko bi išao, brate? Govori ti, sasvim iskreno, da imam 48 sati dnevno mogao bi ih popuniti poslom!

Otiš'o je svak' 'ko mi je valj'o

Mislite i dalje kako je teško danas ovdje biti sretan? Niste u pravu! Evo, recimo, sretan si ako ti je u omiljenom kafiću i dalje kava jednakog okusa, jer je osoblje ono isto koje već godinama poznaješ. Sretan si ako ti hrana nije k'o opanak filovan gumom, potpuno drugačija nego li je bila do neki dan.

Jer tu gdje jedeš i dalje je ista postava ljudi i isti je kvalitet na koji si naviknuo, jer gazda nije prestao cijeniti uposlenike, a ni goste. Nitko ti drhtavim rukama preko leđa ne stavlja tanku kavu na stol i nitko ti ne servira splačinu, jer je sve što valja otišlo na sezonu.

Ta strašna, grozna riječ – SEZONA, ona je objašnjenje za sve što ne valja ovih dana. Kažu da je nemoguće zadržati ljude, ali svi znamo da sve se može kad se hoće. A pitanje je uvijek isto - hoće li se, zbilja?

Sretan si kad čitaš novine ili portale i vidiš kako naše vlasti jednostavno neće osloboditi od poreza onih pišljivih 400 maraka, da malo olakšaju poslodavcima, pa da ovi povećaju plaće ljudima. Čitaš kako se to oteže k'o Mujin treger, nikad ništa od svega, a ti radiš kod čovjeka koji je odavno osjetio da će mu ljudi ići ako se ne podmetne.

Sretan si kad kužiš da mnogi poslodavci Boga mole da Vlada nikad ne popusti sa deranjem kože, samo da imaju izgovor da i dalje ljude plaćaju na knap i okolokole. Na njihov knap i na njihovo vlastito okolokole. A tebe gazda poštuje i svako malo, uz već odavno puno osiguranje, podiže plaću. 

Laka zarada i teška priča

Sretan si, kad u onom istom kafiću, nisi napravio grešku dana, pa sjeo i tek onda skužio kako je gazda preuzeo kecelju. I onda ne možeš pobjeći od toga da ti uz kavu servira i pola sata njegove vlastite muke. Kako je morao sam preuzeti stvar u svoje ruke, kako nitko neće raditi, kako je teško pronaći radnike, kako ova nova generacija klincu ne vrijedi i kako je svima draže otići vani ili na sezonu na Jadran, nego ovdje pošteno zarađivati dnevnicu.

Sretan si jer ti nije prisjela bijela s malo mlijeka, jer i sama kava nisi mi nešto, a i ta socijalna gazdina priča sjela ti je k'o da si sipao četiri kesice šećera u šalicu na one već dvije koje si ubacio.

Uostalom, sretan si ako si došao u podne, a na vratima piše kako u ljetnom periodu objekt ne radi između 13 i 19 sati. Razlog nije naveden, ali, eto, recimo da je zbog vrućine. Sretan si ako ti je hrana naručena u devet i pol dostavljena u 11 i 15.

Topla piva i hladan ćevap

Tješiš se kako na ljeto ništa ne može biti hladno, progutaš čak i buredžike koje kao da su sad iz rerne izvađene, a navodno su hladne najboje. Sretan si jer u prometu, uz sve ove kamikaze na električnim romobilima i vozačima skutera, barem nema više onih dosadnih dostavljača, pa barem na jedne ne moraš toliko paziti dok voziš automobil.

Jer, znate, sudar je grozna stvar, ne samo da risikiraš odgovornost i kaznu, ne samo da ćeš sam sebi stvoriti situaciju u kojoj nikako nisi želio biti, nego nisi siguran je li, na kraju svega, uopće imaš gdje popraviti auto.

A kad se, gluho bilo, nešto takvo ipak dogodi, učini te sretnim činjenica, vratimo se na početak teksta, kako je majstor ipak još uvijek tu, i kako ti je zakazao termin u 9 sati, 27.07.! Što bi tvoja žena, sva sretna, lijepo rekla, nakon što je spustila telefon kraj sebe i kazala kako je upravo zakazala depilaciju za isti taj dan, ali u 11 sati – Čovječe, pa prije bih zakazala CeTe!

A kad smo već kod CeTea, hmm....khhh, khhh...da...

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.