Arhiv Bosne i Hercegovine bio je domaćin sastanka predstavnika arhiva država nasljednica bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), na kojem se raspravljalo o pitanjima zajedničkog interesa u vezi s arhivskom građom i procesom sukcesije, s posebnim naglaskom na digitalizaciju.
Ravnateljica Arhiva BiH Danijela Mrda poželjela je dobrodošlicu predstavnicima državnih arhiva iz Hrvatske, Slovenije, Arhiva Jugoslavije i Sjeverne Makedonije, kao i predstavnicima Ministarstva financija i trezora BiH.
Istaknula je kako su ovakvi sastanci prilika za unapređenje rada arhivskih službi te rješavanje pitanja zajedničkog arhivskog naslijeđa bivše SFRJ, posebno kroz projekte digitalizacije građe od interesa za sve države nasljednice.
Govoreći o procesu sukcesije, Mrda je ukazala na problem arhivske građe Kinoteke BiH koja je podijeljena između više institucija, naglasivši kako postoji lista potraživanja na 365 stranica te da preuzimanje građe ovisi o dogovoru država.
Kao jedan od ključnih projekata izdvojena je digitalizacija fonda Predsjedništva FNRJ, pri čemu je postignut dogovor da države nasljednice preuzmu digitalne kopije i koriste potrebnu građu.
Pomoćnik ministra financija BiH Igor Ikonić ocijenio je pitanje arhivske građe jednim od najsloženijih u procesu sukcesije, naglasivši važnost zajedničkih projekata digitalizacije koji bi omogućili pristup građi pohranjenoj u Arhivu Jugoslavije.
Istaknuo je kako će Bosna i Hercegovina nastaviti inzistirati na svojim zahtjevima, uključujući listu potraživanja i jačanje suradnje u okviru Aneksa D Sporazuma o sukcesiji.
Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura pojasnio je kako se pregovori vode na dvije razine – dio građe nije sporan, dok ključni problemi proizlaze iz primjene Aneksa D, prema kojem se arhivska građa nastala na području jedne države mora vratiti toj državi.
Naglasio je da se to odnosi i na filmsku građu Bosne i Hercegovine, ali i na građu drugih država, ističući kako rješenja ne ovise isključivo o arhivskim institucijama, već i o političkim strukturama.
Dodao je da dio građe, posebno one koja se odnosi na Hrvatsku, nije dostupan jer se nalazi u Vojnom arhivu, kojem arhivisti nemaju pristup, unatoč odredbama sporazuma.
Sudionici su zaključili kako će bez snažnijeg angažmana nadležnih vlasti biti teško postići konačna rješenja u procesu sukcesije arhivske građe.
