Povodom Svjetskog dana vida, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) podsjeća na važnost očuvanja zdravlja očiju i prevenciju poremećaja vida. Vid, kao jedno od najvažnijih ljudskih osjetila, igra ključnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju, učenju, radu i sigurnosti osobe.
Prema stručnjacima INZ-a, rano otkrivanje problema s vidom kod djece od presudnog je značaja jer se u ranom razdoblju života najčešće razvijaju trajne navike i sposobnosti vezane za učenje i doživljaj okoline. Djeca s neliječenim poremećajima vida često imaju poteškoće u učenju, koncentraciji i razvoju finih motoričkih sposobnosti.
Služba za školsku higijenu Instituta kontinuirano provodi preventivne preglede vida u školama diljem Zeničko-dobojskog kantona, s ciljem ranog otkrivanja i prevencije poremećaja vida.
Od 2014. do 2024. godine pokazuje kako je izvršeno ukupno 70.662 pregleda, a 5.285 djece (7,5% ili svako trinaesto dijete) upućeno je na dodatnu oftalmološku evaluaciju i moguće korektivne mjere.
Tijekom 2024. godine pregledano je 5.343 djece, a 407 učenika (7,6%) imalo je pozitivan rezultat.
Ovi podaci ukazuju na postojanost problema i potrebu za kontinuiranim praćenjem i edukacijom roditelja, nastavnika i djece o značaju redovnih oftalmoloških kontrola.
Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica preporučuju nekoliko ključnih mjera koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja očiju i prevenciji oštećenja vida, naročito kod djece i mladih.
Redovni pregledi vida, pravilna rasvjeta tijekom čitanja i učenja, korištenje zaštitnih naočala prilikom rada s potencijalno opasnim materijalima, te balansirana ishrana bogata vitaminima A, C i E i mineralima kao što su cink i selen – sve su to faktori koji doprinose zdravim očima.
Posebno se preporuča ograničavanje vremena provedenog pred ekranima i primjena pravila 20-20-20 – svakih 20 minuta skrenuti pogled na udaljenost od 20 stopa (oko 6 metara) u trajanju od 20 sekundi, što znatno smanjuje naprezanje očiju.
INZ naglašava kako očuvanje vida nije samo medicinski, već i društveni prioritet. Redovni sistematski pregledi, edukacija roditelja i škola, te razvoj svijesti o važnosti ranog otkrivanja problema vida doprinose boljem zdravlju djece i njihovom uspješnijem razvoju.
