"Neliječeni poremećaj štitnjače ozbiljno utječe na rast i razvoj djece, a urođena neprepoznata hipotireoza može dovesti do teških smetnji rasta, poznatih kao 'kretenizam', što danas više nije slučaj", kazala je Željka Bilinovac, pedijatar-endokrinolog i dijabetolog.
Bolesti štitne žlijezde postale su ozbiljan zdravstveni problem, osobito među mladima, a posljedice neliječenih poremećaja mogu imati dugoročne učinke na razvoj.
Iako su poremećaji štitne žlijezde i danas česti, mnogi roditelji ih ne prepoznaju na vrijeme, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući usporen rast, poremećaje u pubertetu i mentalnu bezvoljnost.
Mnogi stručnjaci primjećuju sve učestalije slučajeve bolesti štitne žlijezde među djecom i adolescentima.
"Bolesti štitnjače su danas češće nego ranije, iako je genetika ista", kaže Bilinovac. Nažalost, roditelji često ne prepoznaju prve simptome koji mogu ukazivati na probleme sa štitnom žlijezdom.
"Djeca su umorna, pospana, bezvoljna, dobivaju na težini a ne jedu puno, češće neredovita stolica, a nekada osjećaju gušenje u predjelu vrata", objašnjava Bilinovac te dodaje kako ovi simptomi mogu biti znakovi hipotireoze.
Kako ističe, kod pojačanog lučenja hormona (hipertireoza) simptomi su ubrzan rad srca, znojenje u miru, razdražljivost, gubitak težine, kod djevojčica češći ciklusi.
Bilinovac također napominje da se autoimune bolesti štitnjače najčešće javljaju u pubertetu, ali mogu nastati i ranije.
"Najmlađe dijete sa autoimunom bolešću štitne žlijezde kod nas bile su sestre blizanke u dobi od 4 godine", kaže Bilinovac, te dodala da su bolesti štitnjače rijetko povezane s karcinomima u dječjoj dobi.
Kako je rekla, autoimune bolesti štitnjače češće su kod djevojčica, dok su druge bolesti ravnomjerno zastupljene među dječacima i djevojčicama.
Mnogi simptomi bolesti štitnjače kod mladih mogu biti zbunjujući i lako se mogu pripisati stresu, pubertetu ili čak drugim zdravstvenim problemima.
Nekoliko je simptoma na koje trebamo obratiti pozornost i koji su jasni pokazatelji bolesti, a uglavnom se svode na dva zajednička kod oba stanja.
"Glavni simptomi pretjeranog rada štitnjače kod mladih uključuju mršavljenje, znojenje, netoleranciju na vrućinu, ubrzan rad srca, nervozu i tremor ruku", rekao je specijalist nuklearne medicine Damir Rozić.
S druge strane, simptomi hipotireoze (smanjen rad štitne žlijezde) uključuju lako debljanje, umaranje, osjećaj hladnoće, zatvor, suhu kožu i poremećaj menstrualnog ciklusa kod žena.
Rozić napominje da su, bez obzira na vrstu poremećaja, zajednički simptomi kod oba stanja – umaranje i bezvoljnost.
Iako genetika igra važnu ulogu u razvoju bolesti štitnjače, važno je razumjeti da okolišni čimbenici također mogu izazvati te bolesti.
"Stres može biti okidač za razvoj hipertireoze kod osoba koje već imaju predispoziciju za autoimune bolesti štitnjače", upozorava Rozić.
Stres, prehrana i način života mogu, prema nekim istraživanjima, igrati ulogu u početku simptoma, no njihov utjecaj nije potpuno razjašnjen.
"Genetika nije presudna, ali je važno napomenuti kako će okolnosti poput stresa ili loše prehrane kod djece koja već imaju genetsku predispoziciju 'pokrenuti' autoimuni proces koji može dovesti do bolesti štitne žlijezde", ističe Bilinovac.
Neliječeni poremećaj štitnjače može ozbiljno utjecati na rast i pubertet kod mladih. U nekim slučajevima, poput urođene hipotireoze, posljedice mogu biti trajne, što uključuje usporen rast, mentalnu zaostalost i odgodu razvoja.
Rozić također napominje da uz odgovarajuće liječenje, bolesnici s problemima štitnjače mogu voditi normalan život.
"Sve bolesti štitnjače se mogu uspješno liječiti, iako se najčešće radi o autoimunim bolestima koje nisu trajno izlječive", kaže Rozić.
Iako se prevencija bolesti štitnjače ne provodi kao kod nekih drugih bolesti, stručnjaci savjetuju redovite kontrole hormona štitnjače (TSH).
Rozić savjetuje da se, kod bilo kakvih simptoma, odredi TSH u krvi, a ukoliko su rezultati uredni, obično nije potrebno daljnje praćenje.
"Od preventivnih pregleda može se preporučiti određivanje nalaza TSH u krvi. Ukoliko je ovaj nalaz uredan, gotovo je sigurno uredna funkcija štitnjače", napominje Rozić.
Iako ultrazvučni pregledi nisu preporučeni kao rutinski skrining, preporuča se liječnicima obiteljske medicine da, pri pojavi simptoma, uključuju TSH u redovne laboratorijske nalaze.
Za osobe koje već imaju problema sa štitnom žlijezdom, zdrav način života može biti od velike pomoći.
"Preporuča se mediteranska dijeta, bogata voćem, povrćem, ribom, orašastim plodovima i maslinovim uljem, uz redovitu tjelesnu aktivnost. Osobe s bolestima štitnjače također su četiri puta češće sklone celijakiji, pa je važno provjeriti netoleranciju na gluten", savjetuje specijalist nuklearne medicine Damir Rozić.
Štitnjača je žlijezda koja izgleda poput leptira smještenog sprijeda, u donjoj polovici vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika. Građena je od dva režnja koji su međusobno spojeni središnjim suženim dijelom.
Njezina osnovna funkcija je proizvodnja hormona koji reguliraju važne tjelesne funkcije poput metabolizma, temperature tijela, rasta i razvoja. Hormon koji štitna žlijezda proizvodi naziva se tiroksin, a njegova aktivnost utječe na gotovo svaki organ u tijelu.
Svoje hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) izlučuje u krv. Radom štitnjače u fiziološkim okolnostima upravljaju hipotalamus i hipofiza. U nadzoru rada štitnjače najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) potiče štitnjaču na stvaranje hormona, ali i na rast što može dovesti do povećanja štitnjače odnosno gušavosti (strume).
Najčešće bolesti štitnjače su hipotireoza, hipertireoza, autoimune bolesti štitnjače, gušavost te karcinom.
Hipotireoza (smanjena aktivnost štitne žlijezde) nastaje kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona. Simptomi uključuju umor, debljanje, osjetljivost na hladnoću, suhu kožu i zatvor. Ova bolest je češća kod žena, ali se može javiti i kod djece.
Hipertireoza (povećana aktivnost štitne žlijezde) nastaje kada štitna žlijezda proizvodi previše hormona, što može uzrokovati mršavljenje, ubrzan rad srca, razdražljivost i netoleranciju na vrućinu.
Autoimune bolesti štitnjače (npr. Hashimotov tiroiditis i Gravesova bolest) su slučajevi kada imunološki sustav tijela napada štitnu žlijezdu. Hashimotov tiroiditis često dovodi do hipotireoze, dok Gravesova bolest izaziva hipertireozu. Ove bolesti su češće kod žena, a mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, uključujući pubertet.
Gušavost je povećanje štitnjače, najčešće zbog nedostatka joda u prehrani, koje može uzrokovati otežano gutanje i disanje.
Karcinom štitnjače je rijedak, no karcinom štitnjače može se pojaviti, a simptomi uključuju kvržicu na vratu, promuklost i bolove u predjelu vrata.
