Mostar bi uskoro trebao dobiti prvi centar za epilepsiju u Bosni i Hercegovini, što predstavlja značajan iskorak u liječenju neuroloških bolesti u BiH. Ovaj centar omogućit će pacijentima suvremenu dijagnostiku i terapiju bez potrebe za odlaskom van granica države.
O značaju ovog projekta govorila je predstavnica Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Nataša Pejanović-Škobić, koja je istaknula kako će centar objediniti liječenje djece i odraslih na jednom mjestu.
"Centar za epilepsiju za liječenje djece i odraslih će biti prvi takav referentni centar u BiH koji će na jednom mjestu pružati mogućnost dijagnostike, terapije za sve naše pacijente s epilepsijom, a ono što je najbitnije osobito za one najteže slučajeve, koji su do sada definitivno morali i dijagnostičke metode, ali i terapijske metode tražiti izvan granica naše države", kazala je Pejanović-Škobić.
Govoreći o vremenskom okviru realizacije projekta, naglasila je da su pripreme već započele.
"Sada smo tek krenuli s pripremama za osnivanje centra za epilepsije i već jedan dio priprema je u toku. Već imamo praktički jedinice za višednevno video EG monitoriranje djece pri klinici za dječje bolesti, jedinicu za višednevno monitoriranje, video EG monitoriranje odraslih pacijenata s epilepsijom u našoj klinici za neurologiju, tako da jedan dio praktičkih priprema je već u toku. Ono što definitivno u nastavku slijedi jest jedan sveobuhvatan projekt gdje će se ujediniti ove dvije jedinice, gdje će se napraviti jedina centralna monitoring jedinica, i definitivno, ono što je najbitnije, multidisciplinarni timovi", pojasnila je.
Poseban naglasak stavljen je na važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma moždanog udara, koji je i dalje jedan od najčešćih neuroloških hitnih slučajeva.
"Moždani udar je bolest od koje godišnje oboli više od 12 milijuna ljudi u svijetu. I najbitnija stvar je prepoznati simptome moždanog udara na vrijeme, započeti dijagnostiku i započeti terapiju unutar nekih 3 do 4 i pol sata od samog početka simptoma. I praktički jedan revolucionarni pomak u liječenju moždanog udara jeste trombolitičko liječenje koje mi radimo u našoj klinici već preko 10 godina i mehanička trombektomija koju radimo već više od 3 godine", istaknula je.
Neurološke bolesti danas pogađaju sve širu populaciju, uključujući i mlađe osobe.
"Što se tiče samih neuroloških bolesti, to su najčešće bolesti poput već spomenutog moždanog udara, zatim kronične neurološke bolesti kao što su epilepsija, multiple skleroza, Parkinsonova bolest, Alzheimerova demencija. To su nekada bile bolesti koje su više bile vezane uz stariju populaciju, međutim danas se više i više nažalost pomiče ta granica prema mlađoj životnoj dobi, a kod epilepsije specifično najčešće obolijevaju djeca u prvim godinama života i kasnije pacijenti nakon 60. godine života", upozorila je Pejanović-Škobić.
Kada je riječ o prevenciji, ona se razlikuje u zavisnosti od bolesti.
"Kada govorimo o prevenciji, različita je za različite neurološke bolesti poput moždanog udara. Radimo najviše na prevenciji čimbenika za cerebrovaskularne bolesti, na korekciji vrijednosti krvnog tlaka, masnoća u krvi - načina života definitivno. Kod same epilepsije, tu je druga situacija kod prevencije. Liječimo tek bolest kad se ona razvije, kada imamo dijagnozu i ono što su praktički novosti u liječenju epilepsije jest to kirurško liječenju epilepsije", kazala je.
Govoreći o kapacitetima Mostara u oblasti neurologije, istaknula je da su već implementirane brojne suvremene metode liječenja.
"Kada je riječ o suvremenim metodama liječenja u neurologiji, mi danas imamo najsuvremenije tehnike u liječenju moždanog udara. Što se tiče epilepsije, mi danas već liječimo unatrag nekih godinu i pol dana i kirurškim putem najteže pacijente s epilepsijom, osobito recimo implantacija vagusner simulatora. Što se tiče liječenja nekih drugih neuroloških bolesti, poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, tu se rade različita istraživanja, edukacija našeg kadra. A pacijenti s multiple sklerozom, dugi niz godina u našoj ustanovi mogu primati biološku terapiju. Praktički tu smo u skladu sa svjetskim centrima", navela je.
Na nedavno održanom simpoziju NeuroMost 2026, stručnjaci iz regije razmijenili su iskustva i naglasili važnost timskog rada u liječenju neuroloških pacijenata.
"Imali smo naš simpozij, NeuroMost 2026. s preko 20 sudionika. Od toga dvije trećine sudionika su bili iz regije, iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije. Razmijenili smo iskustva s našim kolegama neurolozima, neuroradiolozima, neurokirurzima, oftalmolozima. Neurologija danas više nije bolest jedna disciplina. Praktički je više nemoguće liječiti neurološkog bolesnika a da samo neurolog liječi. Danas je to jedan multidisciplinarni tim gdje sve ove specijalnosti koje smo mi uključili u naš simpoziji definitivno rade na poboljšanju kvalitete i na poboljšanju skrbi za naše pacijente", zaključila je Pejanović-Škobić, piše Federalna.
