Prehrana koju usvajamo u ranoj životnoj dobi, ali i ona koju slijedimo kasnije, ima dugoročan utjecaj na naše zdravlje.
Znanstvena istraživanja jasno pokazuju da potrebe organizma za hranjivim tvarima nisu iste u djetinjstvu, adolescenciji, odrasloj dobi i starijoj životnoj dobi.
Jedan od zanimljivijih povijesnih primjera dolazi iz vremena Drugog svjetskog rata, kada je britanska vlada uvela strogo kontroliranu raspodjelu hrane. Cilj je bio osigurati pravednu dostupnost namirnica i zadovoljiti osnovne nutritivne potrebe stanovništva.
Jedna od namirnica pod strogom kontrolom bio je šećer. Svaka je osoba smjela dobiti oko 227 grama slatkiša tjedno, dok djeca mlađa od dvije godine uopće nisu dobivala slatke namirnice.
Nakon ukidanja racionalizacije 1953. godine, unos šećera kod odraslih se udvostručio. Tek desetljećima kasnije znanstvenici su shvatili koliko je to razdoblje važno za razumijevanje utjecaja šećera na zdravlje.
U studiji objavljenoj 2025. godine istraživači su analizirali medicinsku dokumentaciju 63.000 ljudi rođenih u Ujedinjenom Kraljevstvu između 1951. i 1956. godine. Otkriveno je da su osobe koje su u ranom životu unosile manje šećera imale:
• 20 % manji rizik od kardiovaskularnih bolesti
• 25 % manju vjerojatnost razvoja zatajenja srca
• 31 % manji rizik od moždanog udara
Zaključak je jasan – prekomjeran unos šećera štetan je u svim životnim fazama.
Nutricionistica Federica Amati s Imperial Collegea u Londonu ističe da hrana u djetinjstvu doslovno gradi tijelo i mozak.
"U ranoj dobi djeca imaju visoke energetske potrebe i potrebna im je hrana bogata hranjivim tvarima", objašnjava Amati.
Uz zdrave kalorije, djeci su nužni:
• željezo i jod
• vitamini važni za razvoj imuniteta
• kvalitetne masti
• kalcij i vitamin D
Posebno naglašava važnost prvih 1.000 dana života, kada su ključni mliječni proizvodi, obogaćeni biljni napici, riba, jaja, cjelovite žitarice, povrće i mahunarke.
"U tom se razdoblju formira najveći dio koštane mase, što kasnije smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma", dodaje Amati.
Prehrana u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi postavlja temelje budućeg zdravlja srca i mozga.
„To je razdoblje kada dovršavamo izgradnju kostiju i mišića, ali i kada se stvaraju loše navike koje kasnije mogu dovesti do srčanih bolesti“, kaže Amati.
Tinejdžerima i mladim odraslim osobama posebno su važni:
• kalcij, vitamin D i željezo
• proteini i vitamini B skupine
Preporučuje se pretežno biljna prehrana, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama, uz što manji unos ultraprerađene hrane.
Istraživanja pokazuju da takav način prehrane može pozitivno utjecati i na mentalno zdravlje, smanjujući rizik od depresije i anksioznosti.
Mediteranska prehrana – koja uključuje maslinovo ulje, povrće, mahunarke, ribu i umjeren unos mliječnih proizvoda – povezuje se s boljom plodnošću i kod žena i kod muškaraca.
Studije pokazuju da prehrana bogata folatima (vitamin B9) može pomoći u liječenju neplodnosti. Namirnice bogate folatima uključuju:
• tamnozeleno lisnato povrće
• brokulu
• klice
• slanutak
Profesorica Elizabeth Williams sa Sveučilišta u Sheffieldu ističe da srednja životna dob zahtijeva pažljivo prilagođenu prehranu.
Kod žena u razdoblju menopauze dolazi do:
• ubrzanog gubitka koštane mase
• gubitka mišića (sarkopenije)
• povećanog rizika od debljanja i dijabetesa tipa 2
Amati naglašava da su u ovom razdoblju posebno važni:
• omega-3 masne kiseline (losos, skuša)
• povećan unos proteina
• mediteranska prehrana
S godinama energetske potrebe opadaju, ali potreba za hranjivim tvarima ostaje visoka.
Kalcij i vitamin D ključni su za prevenciju osteoporoze, dok su proteini neophodni za očuvanje mišićne mase.
Stručnjaci upozoravaju i na promjene u crijevnom mikrobiomu, koje su povezane s bolestima poput Alzheimerove bolesti i srčanih oboljenja.
"Ljudi koji dožive 100 godina često imaju raznolikiji mikrobiom", kaže Mary Ni Lochlainn s King’s Collegea u Londonu, piše BBC.
Prehrana bogata vlaknima i polifenolima iz voća i povrća može potaknuti rast korisnih bakterija, poput Faecalibacterium prausnitzii.
Neka istraživanja sugeriraju da u starijoj dobi mogu biti korisni:
• prebiotici
• suplementi vitamina D
• dodaci vitamina B12
Pravilno prilagođena prehrana u svakoj životnoj fazi može značajno smanjiti rizik od kroničnih bolesti i poboljšati kvalitetu života.
