Bilo da je riječ o dnevnoj križaljci, sudoku zagonetkama ili virtualnim programima za treniranje mozga – industriji vrijednoj 12 milijardi dolara – te se igre često reklamiraju kao sredstvo za očuvanje kognitivnih sposobnosti poput pamćenja, rješavanja problema i brzine obrade informacija. No postavlja se pitanje: djeluju li one doista i, ako da, koje su najučinkovitije?
Mozak s godinama prirodno počinje gubiti volumen. Istraživanja pokazuju da nakon 40. godine mozak smanji svoju masu za oko 5% svakog desetljeća, a taj se proces ubrzava nakon 70. godine. Najviše stradaju predfrontalni korteks, zadužen za planiranje i donošenje odluka, te hipokampus, ključan za pamćenje i učenje. Posljedica su poteškoće u koncentraciji, multitaskingu te prisjećanju riječi i imena.
Načelo ''koristi ili izgubi'' djelomično vrijedi i za mozak. Stručnjaci objašnjavaju da treniranje neuronskih veza može biti korisno, baš kao što vježbanje jača mišiće. No učinci se često zadržavaju samo na konkretnoj igri. ''Ako puno igram Tetris, postat ću bolji u Tetrisu. Ali to ne znači da ću se lakše sjetiti popisa za trgovinu'', objašnjava Ian McDonough, profesor psihologije sa Sveučilišta Binghamton.
Posebno su pod sumnjom računalni programi poput Lumosityja i BrainHQ-a, koji obećavaju poboljšanja u pamćenju i inteligenciji. Pregled istraživanja iz 2016. godine pokazao je da takve igre mogu poboljšati rezultate u određenim zadacima, ali nema čvrstih dokaza da unapređuju svakodnevne mentalne sposobnosti.
Unatoč skepticizmu, stručnjaci savjetuju da se s igrama ne prestaje – osobito ako u njima uživate. No važno je da budu izazovne. ''Kada više nisu teške, prestaju imati isti učinak na mozak'', kaže Angela Hein Ciccia, profesorica psihologije na Case Western Reserve Universityju.
Preporučuje se pronaći ''zlatnu sredinu'' – dovoljno izazovno da mozak radi, ali ne toliko da izazove frustraciju. Tako se potiče neuroplastičnost, odnosno sposobnost mozga da se prilagođava i mijenja. Učenje potpuno nove igre posebno je korisno jer aktivira manje korištene dijelove mozga, što pomaže pamćenju i kognitivnoj fleksibilnosti.
Osim toga, važna je i redovitost. Stručnjaci preporučuju igranje barem jednom tjedno, idealno više puta, u trajanju od oko 30 minuta.
Iako igre mogu biti korisne, one ne mogu zamijeniti zdrav način života. Sve što pogoduje tijelu, dobro je i za mozak:
Ako primijetite ozbiljnije poteškoće, poput učestalih promjena raspoloženja ili čestog zaboravljanja nedavno naučenih informacija, stručnjaci savjetuju konzultaciju s liječnikom.
