Bubrežne bolesti postale su jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, a najčešće su povezane s drugim kroničnim bolestima poput hipertenzije i dijabetesa. Iako su simptomi bubrežnih bolesti često tihi, posljedice su ozbiljne i dugoročne, a liječenje zahtijeva pravovremenu dijagnozu i odgovarajući tretman.
Svjetski dan bubrega, koji se obilježava 12. ožujka, pruža priliku da se osvještavanja važnosti očuvanja zdravlja bubrega, ali i o problemima koji nastaju kada bubrezi počnu otkazivati.
"Kronična bubrežna bolest često se naziva 'tihim ubojicom' jer dugo može napredovati bez vidljivih simptoma", rekla je doktorica Slavica Ćorić, specijalistkinja nefrologije te naglasila kako je najopasnija upravo činjenica da većina pacijenata nije svjesna svojih problema dok bolest ne dostigne terminalnu fazu.
Kako je naglasila, kronična bubrežna bolest usko je povezana s kardiovaskularnim bolestima smrtnost od nje raste, dok smrtnost od drugih bolesti opada, istaknula doktorica Ćorić i dodala kako smrtnost od bubrežnih bolesti postaje ozbiljan problem, jer pogađa veliki broj ljudi, često u kombinaciji s drugim zdravstvenim tegobama.
"Bubrežna bolest može proći gotovo nezapaženo jer je simptomatika često vrlo suptilna. Pacijenti rijetko osjećaju bol dok bolest ne uzme maha, a najčešće se otkriva slučajnim laboratorijskim nalazima ili tijekom redovnih pregleda", naglasila je doktorica i dodala kako je prepoznavanje simptoma, poput krvi u mokraći, bolova u leđima ili otoka, ključni pokazatelji koje ne smijemo ignorirati.
Prevencija bubrežnih bolesti započinje u djetinjstvu, a zdrav način života osnovna je mjera koja može pomoći u smanjenju rizika. Doktorica Ćorić naglasila je važnost mediteranske prehrane, koja je bogata voćem, povrćem i ribom, a koja uvelike doprinosi zdravlju bubrega.
"Iznimno je važno redovito unositi tekućinu – između šest i osam čaša vode dnevno – što pomaže u eliminaciji toksičnih tvari kroz mokraću", kazala je doktorica Ćorić.
S tim se slaže i njezin kolega urolog, koji uz prehranu ističe joše jedna važan faktor u prevenciji bubrežne bolesti.
"Nije dovoljna samo hidratacija – i unos soli mora se kontrolirati. Sol je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj hipertenzije, a smanjenje njezinog unosa može imati dugoročne koristi za zdravlje bubrega", rekao je specijalist urologije doktor Mustafa Bazardžanović te dodao kako je praćenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi ključno za sprječavanje bubrežnih problema, jer su to faktori koji izravno utječu na njihovu funkciju.
"Jedan od najčešćih razloga zbog kojih pacijenti dolaze na urologiju su bubrežni kamenci. Kamenje nastaje kada se kristali u bubrezima nakupljaju i formiraju kamen", rekao je doktor Bazardžanović.
Kako navodi, dva ključna uzroka stvaranja kamenaca su genetska predispozicija i poremećaji u metabolizmu. Osim toga, kaže, prepreke u mokraćnim kanalima mogu izazvati stagnaciju mokraće, što dovodi do stvaranja kamenaca.
Iako je prevencija najvažnija, važno je napomenuti kako bubrežni kamenci nisu uvijek rezultat samo loše prehrane ili dehidracije.
"Simptomi kao što su bol u leđima ili krvi u mokraći trebaju biti ozbiljno shvaćeni jer mogu ukazivati na prisutnost kamenaca koji zahtijevaju medicinsku intervenciju", istaknuo je doktor Bazardžanović.
Kada bubrezi ne mogu obavljati svoju funkciju, liječenje postaje nužno. Doktorica Ćorić pojašnjava da postoje dvije glavne metode nadomjesnog liječenja – dijaliza i transplantacija.
"Dijaliza pomaže pacijentima da se oslobode viška tekućine i toksičnih tvari, dok transplantacija bubrega rješava i endokrinu funkciju bubrega", izjavila je doktorica i pojasnila kako hemodijaliza, koja se najčešće provodi, zahtijeva operativni zahvat za ugradnju fistule, dok peritonealna dijaliza omogućava pacijentima da obavljaju dijalizu kod kuće, uz minimalnu opremu.
Iako je dijaliza važna, ipak naglašava kako transplantacija ostaje najuspješniji oblik liječenja jer ne samo da obnavlja funkciju bubrega, nego i vraća pacijentima kvalitetu života.
Iako su transplantacije bubrega u Bosni i Hercegovini moguće, otežava ih spor sustav i niska svijest o važnosti doniranja organa.
"Svijest o transplantacijama i darivanju organa u BiH još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini", naglasila je doktorica Ćorić te dodala kako Bosna i Hercegovina još uvijek nije dio Eurotransplanta, organizacije koja omogućava međusobnu razmjenu organa među članicama.
Istaknula je kako bi veći broj donacija mogao bi znatno ubrzati proces i omogućiti da se pacijenti brže stavljaju na listu čekanja za transplantaciju. U tom kontekstu, edukacija i podizanje svijesti među građanima i medicinskim osobljem ključni su za daljnji razvoj transplantacijskih usluga u zemlji.
Svjetski dan bubrega podsjeća nas na važnost prevencije i brige za bubrege, koji imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tekućina i toksičnih tvari u organizmu.
"Najveći uzročnici bubrežnih bolesti su dijabetes i hipertenzija, no mnogo toga možemo spriječiti zdravim životnim navikama", naglasio je doktor Bazardžanović.
Održavanje zdrave prehrane, redovita hidratacija, kontrola krvnog tlaka i razine šećera u krvi samo su neki od načina kako možemo očuvati zdravlje naših bubrega.
"Prevencija je najbolji lijek, a pravovremeno prepoznavanje simptoma bubrežnih bolesti može spasiti život. Redoviti pregledi i zdrav način života ključni su za smanjenje rizika od kroničnih bubrežnih bolesti i njihovih ozbiljnih posljedica. Zdravlje bubrega je u našim rukama – briga o njima počinje od nas samih", zaključio je doktor Bazardžanović.
