Hatšepsut je bila jedna od rijetkih faraonki antičkog Egipta. Vladala je od oko 1479. do 1458. prije Krista. Potrudila se napraviti ostavštinu koja je neće pamtiti kao tek jednu od faraona u nizu. Njeno je vrijeme obilježeno društvenom stabilnošću i graditeljskim pothvatima.
Kao kći faraona Tutmozisa I. i kraljice Ahmose, Hatšepsut se od malih nogu nalazila u središtu političkog života. Nakon smrti svog supruga i polubrata Tutmozisa II., Hatšepsut je postala regentica maloljetnom Tutmozisu III. Kada je mladi faraon odrastao nije se povukla s vlasti. Naprotiv, proglasila se punopravnim faraonom. Kako bi osigurala legitimitet, predstavljala se kao faraon te preuzela sve simbole kraljevske vlasti, uključujući lažnu bradu i tradicionalni muški izgled na kipovima i reljefima.
Njena vladavina bila je razdoblje mira i gospodarskog procvata. Posebnu je pažnju posvetila trgovačkim ekspedicijama, od kojih je najpoznatija ona u zemlju Punt, vjerojatno smještenu na području današnje Eritreje ili Somalije. Povratak brodova prepunih egzotičnih dobara, poput tamjana, mirte, zlata i ebanovine obogatio je Egipat i dodatno osnažio njezin ugled. Reljefi u pogrebnom hramu Deir el-Bahri prikazuju ekspediciju, detaljno opisujući dolazak brodova i donoseći prikaze stanovnika Punta, što je jedan od rijetkih vizualnih prikaza stranih zemalja u egipatskoj umjetnosti.
Hatšepsut se istaknula i kao iznimna pokroviteljica graditeljstva. Njezin pogrebni hram u Deir el-Bahriju, smješten u podnožju litice zapadno od Tebe, smatrao se pravim remek-djelom u antičkom graditeljstvu, a po njemu su građene grobnice mnogih kasnijih faraona.
Unatoč uspješnoj vladavini i prosperitetu, naslijeđe joj je bilo u smrtnoj opasnosti. Nakon njezine smrti, Tutmozis III.je zapovjedio brisanje Hatšepsutinog imena s natpisa i uništenje njezinih kipova. Samo je nekolicina preživjela Tutmozisovo vrijeme.
Ključni trenutak u proučavanju njezine ostavštine dogodio se 2007. godine, kada je identificirana njezina mumija u grobnici u Dolini kraljeva. Identitet mumije potvrđen je putem DNK analize i usporedbe sa zubom pronađenim u kutiji s natpisom njezina imena.
Forenzički nalazi otkrili su detalje iz njenog života pa čak i kako je bolovala od dijabetesa i artritisa te najvjerojatnije umrla zbog komplikacija povezanih s bolešću. Umrla je 1. siječnja 1458. godine prije Krista napunivši 50 godina života, što je sza njezino vrijeme bio dug život, čak i za faraone.
Bila je jedna od rijetkih ženskih vladara starog svijeta, uz Nefertiti i Kleopatru Ptolomejević.