Analiza drevnog kostura pokazala veze Egipta i Mezopotamije
DNK analiza muškarca koji je živio u Egiptu u vrijeme prvih piramida pokazala je da je petina njegovih gena vezana za Mezopotamiju, što je novi dokaz veza dviju najvećih kultura te ere, piše Hina.
Iako bazirano na jednom genomu, ovo istraživanje daje jedinstven pogled na genetsku povijest drevnih Egipćana, što je zahtjevan zadatak uzimajući u obzir toplu egipatsku klimu koja otežava očuvanje DNK.
Znanstvenici su uzorak izvukli iz korijena dva zuba muškarca koji je nekoliko tisućljeća bio zatvoren u velikoj keramičkoj posudi unutar grobnice uklesane u stijeni. Uspjeli su sekvencirati njegov genom, što je prvi put da se to postiglo na stanovniku drevnog Egipta.
Muškarac je živio prije otprilike između 4500 i 4800 godina, objavili su znanstvenici. Početak je to doba Starog egipatskog kraljevstva u kojem su izgrađene piramide, monumentalne grobnice faraona.
Keramička posuda pronađena je 1902. na lokalitetu imena Nuwayrat, u blizini sela Beni Hassan, smještenom oko 270 kilometara južno od Kaira. Muškarac je u trenutku smrti imao oko 60 godina. Očuvano je 90 posto njegovog kostura visokog oko 1,59 metara.
Analiza njegovog DNK-a pokazuje da je većinom bio potomak lokalnog stanovništva jer se oko 80 posto podrijetla veže za Egipat ili susjedna područja sjeverne Afrike. No 20 posto se veže za regiju Dalekog istoka poznatog kao Plodni polumjesec, gdje je smještena i Mezopotamija.
„To sugerira značajne genetske poveznice između drevnog Egipta i istočnog dijela Plodnog polumjeseca”, rekla je genetičarka Adeline Morez Jacobs sa sveučilišta John Moores u Liverpoolu te instituta Francis Crick iz Londona, glavna autorica studije objavljene u srijedu u časopisu Nature.
Ti zaključci novi su dokazi trgovinskih i kulturnih razmjena između dviju drevnih civilizacija koje su tijekom trećeg tisućljeća prije naše ere bile predvodnice ljudske civilizacije.
