DNK nenadertalca pronađenog u Francuskoj otkriva obitelj koja bila izolirana više od 50.000 godina

Fosil neandertalca otkriven u Francuskoj otkrio je prethodno nepoznatu lozu tog čovjekovog pretka, pružajući svjež uvid u posljednju eru te vrste. Pronađen 2015. u Grotte Mandrin u dolini Rhône, fosil, nazvan Thorin po liku patuljačkog heroja iz Tolkienove trilogije Hobbit, iskopali su Ludovic Slimak i njegov tim iz Centra za antropobiologiju i genomiku u Toulouseu.

Tijekom iskapanje je otkriven 31 zub, čeljusnu kost, dio lubanje i tisuće fragmenata kostiju u razdoblju od devet godina, prenosi Zimo.

Thorinov DNK, izvađen iz jednog od njegovih zuba, otkrio je da je bio muški neandertalac. Ono što je bilo iznenađujuće, jest da je genetska analiza pokazala da je njegova loza bila izolirana više od 50.000 godina.

Unatoč početnim procjenama koje ga stavljaju kao ranog neandertalca od prije 105.000 godina, izotopska analiza potvrdila je da je živio između 42.000 i 50.000 godina, označavajući ga kao "kasnog neandertalca". Studija vezana za to objavljena je u časopisu Cell Genomics.

Jako dugo smo bili uvjereni da je Thorin doista bio rani neandertalac, samo zato što je njegova genetska loza bila tako daleko povezana sa suvremenim neandertalcima u istoj regiji, rekla je Tharsika Vimala sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

Ta je kontradikcija zbunjivala znanstvenike sve dok nisu shvatili da Thorin pripada zasebnoj skupini neandertalaca koja je ostala genetski izolirana. Thorin se potpuno razlikovao od svih drugih neandertalaca, naglašava Slimak.

Ta izolirana populacija neandertalaca nije pokazivala znakove križanja s drugim neandertalcima, što je moglo pridonijeti njihovoj ranjivosti. Dugotrajna izolacija ili ražmnožavanje u sreodstvu mogu biti štetni za opstanak populacije, dodao je Vimala, naglašavajući potencijalne rizike smanjene genetske raznolikosti od takvog načina održavanja populacije.

Tim je također preispitao DNK drugog neandertalca iz Les Cottésa u Francuskoj, pronašavši dokaze o "populaciji duhova" koja se križala s navedenom skupinom neandertalaca prije 15.000 do 20.000 godina.

To znači da su morale postojati ne samo dvije populacije među kasnim neandertalcima, već vrlo vjerojatno tri, zaključio je Slimak.

Emma Pomeroy sa Sveučilišta u Cambridgeu, koja nije sudjelovala u istraživanju, navedeno otkriće smatra "fascinantnim" i priznaje njegov doprinos razumijevanju kasnih neandertalskih populacija i njihove složene dinamike.