Prema mišljenju znanstvenih krugova, Ali-paša Rizvanbegović je jedna od najznačajnijih ličnosti osmanskog razdoblja u Bosni i Hercegovini, zbog iznimno velike uloge u njenom administrativnom, kulturnom i ekonomskom razvoju.
Ali-paša je rođen je 1783. godine u Stocu. Nakon sukoba s braćom, preuzeo je upravu nad Stolačkom kapetanijom 1813. godine i počeo graditi svoj politički utjecaj. Za vrijeme Pokreta za autonomiju Bosne (1831.–1832.), suprotstavio se Husein-kapetanu Gradaščeviću. Gradaščević je pružao otpor reformama kojima bi se ukinulo feudalno uređenje i tražio veću samostalnost Bosne unutar Osmanskog carstva. Ali-paša je ostao odan sultanu Mahmudu II i njegovom reformama. Uz podršku Smail-age Čengića i drugih hercegovačkih prvaka, aktivno je radio na gušenju pobune, što mu je donijelo sultanovu naklonost.
Nagrada za lojalnost stigla je 14. siječnja 1833. godine, kada je Hercegovina izdvojena iz Bosanskog ejaleta i proglašena posebnim pašalukom pod Ali-pašinom upravom.
Od 36 bosanskih kadiluka, Hercegovini je pripalo 12, a teritorija je bila gotovo jednaka onoj iz vremena hercega Stjepana Vukčića Kosače. Ali-paša je dobio titulu vezira. Sjedištem svoje uprave smjestio je u Mostar i okružio se lojalnim suradnicima poput Smail-age Čengića i Hasan-bega Resulbegovića.
Prihvaćanje i provedba reformi i njegov utjecaj modernizirao je Hercegovinu. Njegova uprava, iako apsolutistička, donijela je značajne ekonomske i infrastrukturne promjene. Poticao je razvoj poljoprivrede uvodeći nove kulture poput riže, maslina, vinograda i duda.
Meliorirao je polja oko Ljubuškog, naselio ih kolonistima i povećao proizvodnju krumpira, kukuruza i duhana. Uvezao je svilenu bubu za proizvodnju svile, a iz Azije donio egzotične biljke poput jasmina. Zabranio je neplansku sječu šuma i osobno predvodio pošumljavanje, dok je 1848. godine u Blagaju osnovao prvu pilanu. Ta pilana prvi je industrijski objekt izgrađen u Bosni i Hercegovini. Tvrdnje kako je posjekao hercegovačke šume radi te pilane sulude su jer se radilo o primitivnom industrijskom objektu koji se ne može mjeriti sa kasnijim znatno većim pilanama i tehnologijama sječe i izvlačenja drveta.
Gradio je ceste i brojne objekte, te odobravao gradnju sakralnih objekata.
Ali-pašina vladavina nije bila bez mana. Uz neizmjerni apsolutizam, njegova popustljivost prema sinovima izazvala je optužbe za nepotizam i narušila odnose sa suradnicima.
Ali-paša je postao i glavna meta Omera paše Latas kojega je porta spremila srediti odnose u Hercegovini i Bosni. Nešto poput današnjeg visokog predstavnika.
Latas je 1851. godine ušao u Mostar, uhitio Ali-pašu i njegove sinove, te ga poveo prema Banjoj Luci. Ali-paša je na Starom mostu u Mostaru posjednut na šugavu mazgu, okrenut ka repu.
Nakon Jajca, Omer-paša je 27. ožujka 1851. poveden prema Banjoj Luci i u Dobrinju kod Banje Luke ubijen. Službena verzija tvrdi kako je stražareva puška slučajno opalila.
Ali-paša je sahranjen u haremu Ferhad-pašine džamije (Ferhadije) u Banjoj Luci.
Nakon smrti vezira Rizvanbegovića, Porta je ponovno od teritorija Hercegovačkog i Bosanskog pašaluka napravila jednu administrativnu jedinicu - imena Bosna i Hercegovina.
BONUS VIDEO:
