FOTO/VIDEO | Varljiva imena, još varljivijeg karaktera, najmanje je blato

Kad se iz Mostara krene prema Širokom Brijegu, iza naselja Polog otvara se jedan od najneobičnijih krajobraza Hercegovine. Na prvi pogled ravno i mirno polje, a zapravo prostor koji tijekom godine mijenja lice, od suhe kraške ravnice do goleme vodene površine koja zna progutati putove, livade i oranice.

To je Mostarsko blato, mjesto gdje voda nestaje pod zemljom i jedno je od kraških polja u sustavu "bila i polja" Dinarskog gorja.

Iako tisuće ljudi svakodnevno prolaze cestom između Mostara i Širokog Brijega, rijetki se zaustave i upoznaju prostor koji desetljećima fascinira geologe, ribare, planinare, fotografe i lokalno stanovništvo.

Polje koje postaje jezero

Mostarsko blato prostire se između Mostara i Širokog Brijega te pripada tipičnim hercegovačkim kraškim poljima. Upravo zbog kraškog tla voda ovdje nikada ne miruje.

Tijekom jeseni i zime, nakon obilnih kiša, velik dio polja zna biti potpuno poplavljen. Tada se na istom mjestu plodna ravnica pretvara u veliko jezero. 

U ljetnim mjesecima slika je potpuno drukčija. Voda se povlači u podzemlje, a iza nje ostaju plodna zemlja, suhozidi, pašnjaci i putovi koji ponovno povezuju sela i zaseoke.

Naziv "Mostarsko blato" zato nije slučajan. Dovoljno je nekoliko dana jake kiše kako bi priroda pokazala koliko je čovjek zapravo malen pred ovim prostorom.

Posebnu ulogu u cijelom području ima rijeka Lištica, koja upravo na području Mostarskog blata završava svoj površinski tok. Voda potom nestaje u ponorima i podzemnim kanalima, nastavljajući put kroz složeni hercegovački krš.

Podzemni tokovi oblikovali su Mostarsko blato

Hidrološki sustav Mostarskog blata među zanimljivijima je u regiji. Brojni ponori, podzemni tokovi i prirodni kanali desetljećima su predmet istraživanja stručnjaka. Upravo zbog toga ovo područje ima veliku važnost za vodoopskrbu i ukupni ekosustav Hercegovine.

Foto: Ivana Krezić | Bljesak.info / Mostarsko blato

Stanovnici okolnih mjesta stoljećima su živjeli prilagođavajući se ritmu vode. Nekada se točno znalo kada se sadi, kada se stoka premješta i kada se određeni putovi više ne mogu koristiti zbog poplava.

Danas je Mostarsko blato važan dio hidroenergetskog sustava. Njegove vode napajaju Hidroelektranu Mostarsko blato puštenu u rad 2010. godine.

Ipak, ni hidroenergetski zahvati nisu izbrisali osnovni karakter ovog prostora. Nakon većih kiša priroda i dalje pokaže svoju snagu, a polje se iz suhe ravnice pretvara u vodenu površinu koja se proteže kilometrima.

Odavno se ovdje išlo "na vodu"

Mostarsko blato je za mnoge stanovnike Širokog Brijega, Mostara i okolnih sela bilo, a i danas je, ljetno kupalište.

Mostarsko blato bilo je osobito popularno sredinom prošlog stoljeća, u vrijeme kada u gradu nije bilo uređenog kupališta.

Foto: Digitalni arhiv Široki Brijeg / Mostarsko blato 1959. godine

U zapisima iz toga razdoblja navodi se kako su tisuće kupača svakodnevno dolazile na Mostarsko blato. Voda bi ljeti bila toplija, prirodne pješčane plaže služile su kao mjesta okupljanja, a izleti "na vodu" bili dio svakodnevice.

Kako je ljeto odmicalo, razina vode bi padala, virovi se zamućivali, a rijeka presušivala, pa je kupalište postupno gubilo onu svježinu koju je imalo početkom sezone. U sjećanju brojnih stanovnika taj je prostor ostao upisan kao jedno od najživljih ljetnih mjesta u zapadnoj Hercegovini.

Raj za ribolovce, fotografe i ljubitelje prirode

Mostarsko blato posljednjih godina sve više privlači ljude koji traže mir izvan gradskih gužvi. Posebno su popularna područja oko Pologa, gdje brojni Mostarci i Širokobriježani vikendom dolaze na izlete, roštiljanje ili ribolov.

Kada se voda povuče, otvaraju se prostrane livade i makadamski putovi pogodni za vožnju biciklom, šetnje i kampiranje, a ova ruta je zanimljiva za ljubitelje prirode i biciklizma, upravo zbog spoja kraškog krajolika, sela, tišine i sezonskih promjena.

Tijekom zimskih mjeseci, kada se polje pretvori u veliko jezero, prizori često izgledaju gotovo nestvarno, posebno u jutarnjim satima kada se magla spušta preko vode.

Foto: Ivana Krezić | Bljesak.info / Mostarsko blato

Fotografi i snimatelji dronovima posljednjih godina sve češće objavljuju kadrove Mostarskog blata koji pokazuju koliko je ovaj prostor vizualno impresivan. Unatoč prirodnom potencijalu, područje još nema ozbiljnije razvijenu turističku infrastrukturu.

Mnogi smatraju kako upravo u tome leži njegova posebnost. Ovdje još nema velikih turističkih sadržaja, buke ni prenapučenosti.

Mostarsko blato svaki put izgleda drukčije

Mještani upozoravaju kako Mostarsko blato treba promatrati s oprezom i poštovanjem. Vremenske prilike ovdje se brzo mijenjaju, pa područja koja su jučer bila potpuno suha nakon novih oborina mogu postati teško prohodna.

Zato oni koji dolaze u obilazak često prvo provjeravaju kada je posljednji put padala kiša. Upravo voda određuje koliko je pojedine dijelove polja moguće obići.

Ipak, Mostarsko blato još uvijek nije prostor koji se doživljava kao klasično izletište. Najčešće ga obilaze ribolovci, fotografi, planinari, biciklisti i ljudi iz okolnih mjesta koji dobro poznaju teren.

Upravo zato ostaje zanimljivo mjesto za one koji žele vidjeti drukčiju stranu Hercegovine. Bez velike infrastrukture i organizirane turističke ponude, Mostarsko blato i dalje privlači prije svega svojom prirodom, otvorenim prostorom i činjenicom da na istom mjestu nikada ne zateknete potpuno isti prizor.