Hoće li Mostarsko blato postati međunarodno priznato stanište za ptice?

Dok se druge zemlje bore za očuvanje vlažnih staništa na području Bosne i Hercegovine nastavlja se nebriga za istim kroz hidrotehničke i infrastrukturne zahvate uništavajući se staništa za ptice i ribe koje su ugrožene na globalnoj razini.

Mostarsko polje spada u kraška polje zapadne Hercegovine sa površinom od 33.144177km2 . U administrativnom pogledu prostire se na području Grada Mostara (jugoistočni dio) i Grada Široki Brijeg (sjever zapadni dio) sa nadmorskom visinom od 233 m.n.m. do 245 m.n.m Tijekom kišnog razdoblja (proljeće/jesen) polje popliva stvarajući nepreglednu vodenu površinu od cca 32.79km2.

Izgradnjom HE Mostarsko blato izvršeni su melioracijski zahvati u prostoru ( iskopani odvodni kanali, napravljene mini akumulacije) što je ubrzalo povlačenje vode sa poplavnih površina svodeći poplave na samo nekoliko dana ili tjedana. Upravo ovi i ovakvi zahvati negativno se održavaju ba biološku komponentu (ptice, ribe, vodozemce) koji ne trpe nagle i brze promjene razine vode i gubitka iste što dovodi u pitanje i opstojnost istih u prostoru. Vodene površine svedene su na ujezerene dijelove (akumulaciju i kanale) što je utjecalo na promjene u strukturni i brojnosti ptičjih i ribljih vrata.

Imajući u vidu činjenicu da Mostarsko blato ima svoju biološku i krajobraznu vrijednost u pogledu raznolikosti stanišnih tipova i vrsta koje se nalaze na Annexima Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) i Direktiva o zaštiti divljih ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) - NATURA 2000 što ga je svrstalo na listu hot-spot područja na razini Mediterana. Područje Mostarskog blata uvršteno je i na listu potencijalnih područja NATURA 2000 za BIH, te kao takvo spada u područja koja zahtijevaju procjena utjecaja na prirodu. Procjena bi dala odgovore na ciljeve zaštite i očuvanje vrsta i staništa, uvažavajući pri tom cjelovitost područja s obzirom na njegovu strukturu i funkcionalnost.

U zadnjih 50 godina, neracionalnim korištenjem vodnih resursa i poplavnih područja nepovratno je izgubljeno 50 % močvarnih područja u svijetu. Za vlažna staništa vezano je više od 40 % biljaka i životinja. Njihova vrijednost, po nekim procjenama, premašuje 45% vrijednosti svih ekosustava, iako ona čine samo 6% površine Zemlje i 15% teritorije BIH.

Mjere za očuvanje močvarnih staništa, biološke raznolikosti vodnih i o vodi ovisnih ekosustava obavlja se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBIH (Službene novine FBIH, broj 03/33, članak 50. i Zakonom o vodama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06) gdje se navodi da sva prirodna jezera i bare, sve lokve u priobalju veće od 0,01 ha, prirodne i doprirodne močvare veće od 0,25 ha, cretovi, izvori, ponori i potoci s obalnim pojasom od 2 metra, predstavljaju ekološki značajna područja za FBIH.

U Bosni i Hercegovini od 1888. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta ptica. Pri tome, 226 vrsta je zabilježeno na gniježđenju dok je 97 vrsta je označeno kao ugroženo. Na području Mostarskog blata utvrđena je prisutnost 222 vrsta ptica.

Pod okriljem Međunarodnog savjeta za zaštitu ptica (ICBP) 1987. godine započet je međunarodni paneuropski program pod nazivom “Područja značajna za ptice” (eng. “Important Bird Areas”-IBAs). Ovom programu je prethodila izrada kriterija i prvog popisa na nivou zapadne Europe koji je urađen još 1981. godine, a uključivao je 694 IBA područja u 10 zemalja. Danas ovaj program predstavlja jedan od najrazvijenijih ornitoloških programa u svijetu (Heath i Evans, 2000, Puzović i sar., 2009, Saveljić i sar., 2007). Prema posljednjim podacima 10.993 područja u 193 zemlje je uvršteno na listu IBA područja. Od spomenutog broja oko 49% područja identifikovanih kao IBA nisu obuhvaćena zaštitom (Butchart i sar., 2012). Pri tome, samo je u Europi oko 4.000 područja uvršteno na listu područja koje ispunjavaju kriterije, što predstavlja oko 7% europskog teritorija.

Istovremeno se svake godine broj IBA područja u pojedinim zemljama uvećava i u odnosu na 1989. godinu, kada je u Europi u 39 zemalja bilo registrirano 2.444 područja, današnji broj predstavlja uvećanje za skoro 80%. U odnosu na posljednji zvanično oblikovani pregled iz 2000. godine (Heath i Evans, 2000) kada je u 51 zemlji na listi IBA uvršteno 3.619 područja za oko 10% je veći broj područja koja ispunjavaju kriterije IBA.

Za uvrštavanje Mostarskog blata na listu IBA područja (“Područja značajna za ptice od međunarodne važnosti ” (eng. “Important Bird Areas”-IBA) započeto je projektom:" Prikupljanje novih podataka o pticama za uvrštavanje Mostarskog blata područje od međunarodnog značaja za ptice močvarice - IBA područja" kojeg provodi Neretva Delta Forum (NDF), a financira Fond za zaštitu okoliša FBIH.

Cilj projekta je prikupiti relevantne podatke o području po pitanju prisutnosti i brojnosti ptica koja ispunjavaju uvjete/kriterije da se područje može uvrstiti na listu IBA područja.

Na razini BIH utvrđena su 4 IBA područja (Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje i Boračko jezero). Potencijalna IBA područja u BIH za koje treba prikupiti podatke su: Mostarsko blato, delte Neretva, Plivsko jezero, ribnjaci Saničani kod Prijedora, jezero Modrac, Velika i Mala Tišina i kompleks ribnjaka kod Prnjavora. U Bosni i Hercegovini od 1888. godine do danas je zabilježeno 329 vrsta ptica. Pri tome, 226 vrsta je zabilježeno na gnječenju dok je 97 vrsta je označeno kao ugroženo. Na području Mostarskog blata u ovom vremenskom razdoblju utvrđena je prisutnost 222 vrsta ptica. Značajnije vrste ptica su: eja strnjarica (Circus cyaneus), eja livadarka (Circus pygargus), eja močvarica (Circus aeruginosus), crvenonoga vjetruša (Falco vespertinus), sivi ždral (Grus grus), vivak (Vanellus vanellus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), žličarka (Platalea leucorodia), blistavi ibis (Plegadis falcinellus), smeđoglavi batić (Saxicola rubetra), prutka migavica (Tringa glareola), pčelarica (Merops apiaster), rusi svračak (Lanius collurio), riđoglavi svračak (Lanius senator), crnoglava strnadica (Emberiza melanocephala), velika strnadica (Miliaria calandra), španjolski vrabac (Passer hispaniolensis).

Slijedom očekivanih promjena u prostoru koje se dešavaju izgradnjom HE Mostarsko blato te planiranom izgradnjom trase brze ceste Mostar - granica Hrvatske dodatno će utjecat na prisutnost, vrijeme zadržavanja i brojnost ptičjih vrsta. Upravo zbog neusklađenosti aktivnosti u prostoru potrebno je izvršiti inventarizaciju cijelog prostora, te temeljem dobivenih podataka kreirati dugoročnu održivost prostora i resursa kako bi se zadovoljili svi dionici u prostoru.

Mostarsko blato po svom značaju sa aspekta biološke raznolikosti ima visoku biološku i ekološku vrijednost u svjetskim okvirima koja je malo poznata javnosti, te u tom kontekstu ovo područje i buduće zahvate u ovom prostoru treba pravilno postaviti što je i zakonska obveza.