Mostarsko blato: Prikanacu prijeti nestanak

Tijekom ožujka i travnja 2021. godine posjetom lokacija i razgovorom s lokalnim stanovništvom na Mostarskom blatu zatečeno je loše stanje staništa prikanca ali i ostalih vrsta koje se vežu za hranidbeni lanac prikanca. Čišćenjem kanala 2020. godine dodatno je narušeno jedino preostalo stanište, a to su kanali u koje je preusmjerena sva voda iz povremenih rijeka kao i ona iz poplavljenih dijelova polja. Prikanac je pronađen u jako malom broju s obzirom na prethodna istraživanja u istom periodu.

''Obzirom na pregled literature, te istraživanja koja su provedena na akumulacijama od 2018. godine do danas, zaključili smo da je populacija prikanca u opadanju. On je još najbrojnija vrsta jer uvjeti staništa ne dopuštaju razvoj drugih vrsta koje nisu prilagođene povremenom isušivanju blata. Novoizgrađene akumulacije nisu još adaptirane kao moguće stanište za prikanca ili drugih vrsta riba, jer presuše u ljetnim mjesecima. Građevinski radovi na Mostarskom blatu u svrhu rada hidroelektrane i gradnje ceste nisu uzeli u obzir biologiju ekosustava što je dobrim dijelom uvjetovalo da se populacija nalazi u ekstremnom opadanju i da prikancu prijeti nestanak'', kaže prof.dr.sc. Jerko Pavličević, voditelj ihtioloških istraživanja na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Zapadnohercegovačka županija do danas još nije dodijelila pravo na upravljanje ribljim fondom. Županijski zakon o slatkovodnom ribarstvu je donesen 2018. godine te su uredbom podijeljene ribolovne zone, no natječaj za dodjelu prava na upravljanje ribljim fondom još nije raspisan. To znači da zakon ne prepoznaje što se nalazi u vodama Zapadnohercegovačke županije, u Mostarskom blatu, ali ni u ostalim rijekama i jezerima ZHŽ.

''Međunarodni savez za očuvanje prirode IUCN je 2006. godine uvrstio prikanca u međunarodnu crvenu listu kao ranjivu vrstu (VU). Ta lista u međuvremenu nije ažurirana, no zbog gradnje hidrocentrale Mostarsko blato prikanac je potencijalno već kritično ugrožena vrsta (CR)'', kaže Vedran Kordić koordinator projekta Udruge Dinarice i WWF Adrije.

Na razini Federacije BiH Zavod za zaštitu prirode (koji nikada nije formiran) po Zakonu o zaštiti prirode obavezan je izraditi Crvenu listu ugrožene flore i faune. Zbog nepostojanja navedenog Zavoda 2013. godine nevladine organizacije sastavile crvenu listu ugrožene flore i faune, koja je priznata od Ministarstva okoliša i turizma FBiH, no u nju nisu uvrstile prikanca.

''Ovaj je propust moguće ispraviti izradom elaborata koji potpisuje Federalni ministar okoliša i turizma'', izjavio je Kordić.

Općini Široki Brijeg i ZHŽ pripada veći dio Mostarskog blata, te veći dio poplavljenog dijela u kojem obitava prikanac. Potrebno je dodjeliti pravo upravljanjem ribljim fondom kako bi se izradila ribarska osnova i plan upravljanja ribljim fondom. Time bismo imali zakonske osnove za zaštitu, poribljavanje i renaturalizaciju voda.

Vrijedno je napomenuti da vrsta prikanac nije jedina ugrožena vrsta na lokalitetu Mostarskog blata. Tu se također ubrajaju i sivi ždral (Grus grus) i siva vjetriška (Falco vespertinus). Na Mostarskom blatu staništa nalaze i globalno ugrožene vrste ptica, kao što su: patka njorka (Anthya nyroca), orao kliktaš (Aquila pomarina), bjelonokta vjetruša (Falco naumanni), kosac (Crex crex) te njihovi ugroženi srodnici. U ovu skupinu može se dodati i biljka okruglolisna vučja stopa (Aristolochia rotunda), vrlo rijetka na serpentinima Mostarskog blata.

Projektni tim će u narednom periodu predložiti mjere zaštite kroz izradu i prezentaciju Akcijskog plana. Akcijski plan će, kao najbitniju stavku, predložiti rezervat na području lokaliteta Čajsovina i zaštitu područja jednom od kategorizacija predloženih Zakonom o zaštiti prirode koju usvaja Županijska skupština. U drugom dijelu godine krenuti će i intervencije na terenu, ali i istraživanja o mrijestu i ponašanju prikanca u prirodnom staništu i umjetnim uvjetima.