Halloween je blagdan koji se obilježava svake godine 31. listopada, a poznat je po svom poganskom podrijetlu i kršćanskim korijenima, kao i po sekularnim tradicijama. U velikom dijelu Europe i većem dijelu Sjeverne Amerike Halloween danas uglavnom nema religijski karakter, a obilježava se zabavama, kostimima zastrašujućih motiva, rezbarenjem bundeva poznatih kao jack-o’-lanterns te običajem trick-or-treat, odnosno dječjim obilaskom kuća i traženjem slatkiša.

Halloween također označava početak Allhallowtidea, kršćanskog trodnevnog razdoblja posvećenog sjećanju na mrtve. Ono počinje Večeri uoči Svih svetih (All Hallows' Eve) 31. listopada, nakon čega slijedi Dan svih svetih 1. studenoga i Dušni dan 2. studenoga.

Vjeruje se da je Halloween povezan s blagdanom Samhain, koji su obilježavali Kelti u drevnoj Irskoj. Prema tadašnjim vjerovanjima, nova godina počinjala je otprilike na dan koji u današnjem kalendaru odgovara 1. studenoga. Taj datum smatrao se početkom zimskog razdoblja, kada se stoka vraćala s pašnjaka, a obnavljala su se prava na korištenje zemlje.

Bilo je rašireno vjerovanje da se uoči Samhaina briše granica između svijeta živih i mrtvih te da duhovi mogu lutati zemljom. Vjerovalo se da se duše preminulih vraćaju kako bi posjetile svoje domove, dok su oni koji su umrli tijekom prethodne godine odlazili na drugi svijet.

Ljudi su palili velike vatre na vrhovima brda kako bi ponovno zapalili svoja ognjišta za zimu, a moguće i kako bi otjerali zle duhove. Ponekad su nosili maske i druge vrste prerušavanja kako ih, prema vjerovanju, prisutni duhovi ne bi prepoznali.

Na taj su se način s tim danom s vremenom mogli povezati vještice, zli duhovi, vile, demoni i druga natprirodna bića. Razdoblje Samhaina smatralo se pogodnim i za proricanje o pitanjima poput braka, zdravlja i smrti.

Prema nekim izvorima, kada su Rimljani u 1. stoljeću nove ere osvojili Kelte u Britaniji, donijeli su vlastiti festival Feralia, kojim se obilježavala smrt preminulih, kao i običaje povezane s Pomonom, božicom voćaka i voćnjaka.

Iako Halloween ima religijske korijene, do kraja srednjeg vijeka sekularni i vjerski elementi Večeri uoči Svih svetih i Dana svih svetih međusobno su se isprepleli.

Reformacija je među protestantima u biti okončala obilježavanje tog vjerskog blagdana, iako se Halloween nastavio obilježavati, ali kao sekularni blagdan.

Obilježavanje Halloweena, zajedno s drugim svetkovinama, uglavnom je bilo zabranjeno među prvim američkim kolonistima. Međutim, tijekom 19. stoljeća razvili su se festivali kojima se obilježavala žetva i koji su uključivali pojedine elemente Halloweena.

Kada je od sredine 19. stoljeća velik broj doseljenika, među kojima su bili i Irci, počeo dolaziti u Sjedinjene Američke Države, sa sobom su donijeli i običaje vezane za Halloween. Tijekom 20. stoljeća Halloween je postao jedan od glavnih američkih blagdana, posebno među djecom, javlja Britannica.