Zaboravljena povijest Rodoča: Prije više od stoljeća ovdje su polijetali austrougarski zrakoplovi

Danas su zrakoplovi iznad Mostara uobičajen prizor, ali prije 114 godina njihov je dolazak predstavljao pravo tehnološko čudo. Dana 10. kolovoza 1912. godine Mostarci su prvi put imali priliku vidjeti let zrakoplova na motorni pogon, a za upravljačem je sjedio pilot iz Trsta Ivan Vidmar.

Vidmar je u Mostar stigao u sklopu turneje tijekom koje je po gradovima Austro-Ugarske Monarhije demonstrirao mogućnosti nove tehnologije. Letio je zrakoplovom Blériot, opremljenim motorom snage svega 50 konjskih snaga.

Taj danas gotovo zaboravljeni događaj zabilježio je istraživač zrakoplovne povijesti Manuel Martinović u članku objavljenom 2011. godine u vojnom glasilu Gardist.

Samo godinu poslije Mostar je dobio i vlastitu vojnu zrakoplovnu bazu. Austrougarske vlasti odabrale su područje Rodoča, južno od grada, gdje je 1913. uspostavljeno jedno od najstarijih vojnih uzletišta u Monarhiji.

Prema istraživanju Gottfrieda Holzschuha, objavljenom 2020. godine u znanstvenom časopisu Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, za zrakoplovnu bazu kupljeno je približno 1,2 milijuna četvornih metara zemljišta, za što je izdvojeno 116.197 tadašnjih kruna.

Međutim, početke mostarskog zrakoplovstva ubrzo je obilježila tragedija.

Dana 17. svibnja 1913. poginuo je prvi zapovjednik mostarskog aerodroma Teodat Andrić. Zajedno s poručnikom Josefom Flassingom krenuo je na izviđački let prema istočnoj Hercegovini, ali njihov se zrakoplov Lohner, nazvan ''Bob'', srušio kod Čapljine.

Prema sačuvanim podacima, let se odvijao u iznimno teškim vremenskim uvjetima. Andrić je zadobio smrtonosne ozljede, dok je njegov suputnik preživio.

Istraživanja upućuju na mogućnost da je pilotu zbog iscrpljenosti i turbulencija pozlilo tijekom pokušaja prisilnog slijetanja. Ipak, točan uzrok nesreće nije nedvojbeno utvrđen.

Zanimljivo je da je u to vrijeme Mostar već fotografiran i iz zraka. Povijesni materijali objavljeni u austrijskom tisku prikazivali su grad s visine od približno 1.900 metara, kao i prve zrakoplovne objekte i posljedice Andrićeve nesreće.

No možda je najneobičniji dio cijele priče činjenica da dio tog zrakoplovnog nasljeđa postoji i danas.

U Rodoču su sačuvana četiri austrougarska hangara metalne konstrukcije iz 1917. i 1918. godine. Prema Holzschuhovu istraživanju, riječ je o najstarijim sačuvanim svjedocima zrakoplovstva u Bosni i Hercegovini i vrijednim primjerima tadašnjeg graditeljskog inženjerstva.

Tako je Mostar, koji je danas mnogo poznatiji po nekadašnjoj zrakoplovnoj industriji Soko, svoju zrakoplovnu povijest započeo još u vrijeme kada je samo gledanje aviona na nebu bilo nesvakidašnji događaj.