U katoličkoj tradiciji post, nemrs i milostinja stoljećima su sastavni dio duhovnog života vjernika, a njihovo značenje i danas ostaje aktualno, podsjeća fra Dragan Smiljan Kožul u svom promišljanju o crkvenim propisima i smislu pobožnosti.
Već u Starom zavjetu, po Mojsiju i prorocima, Bog objavljuje kako prava pobožnost ne obuhvaća samo unutarnja djela obraćenja, skrušenosti i kajanja, nego i izvanjska djela, među kojima su milostinja, post i molitva. Ta su djela prakticirali pripadnici Božjega naroda, a sam Isus Krist ih je potvrdio svojim životom i riječima, usmjerivši ih prema Bogu "koji vidi u skrovitosti" i koji, kako stoji u Evanđelju, uzvraća onima koji to čine iz iskrene vjere.
Upravo iz tog razloga kršćani od apostolskih vremena prakticiraju ta djela pobožnosti ne radi ljudskog priznanja, nego radi slavljenja Boga.
Kako bi se ta djela očuvala i redovito prakticirala, Crkva je uspostavila pet crkvenih zapovijedi, koje su sastavni dio moralnog života vjernika. Njihova je svrha, kako navodi Katekizam Katoličke Crkve, osigurati vjernicima minimum potreban za duh molitve, moralnu zauzetost i rast ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Među tim zapovijedima nalazi se i peta, koja propisuje obdržavanje posta i nemrsa.
Fra Dragan Kožul ističe kako među vjernicima često postoji nerazumijevanje razlike između posta i nemrsa. Post podrazumijeva uzdržavanje od hrane tako da se ujutro i navečer uzima samo mala količina hrane, dok je jedan obrok u danu, najčešće ručak, pun. Post može biti i stroži, a najstroži oblik je post o kruhu i vodi, poznat kao žažinjanje. Nemrs, s druge strane, znači uzdržavanje od mesa i mesnih proizvoda, a u strožim tumačenjima i od jaja, mlijeka i sira.
Crkveni propisi određuju dane kada se obdržava i post i nemrs, kao i dane kada se propisuje samo jedno od toga. Prema važećim pravilima, strogi post i nemrs obvezni su samo na Čistu srijedu i Veliki petak. U prošlosti su takvi propisi vrijedili i za Badnjak te za uočnice Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i Uznesenja Marijina, no ti dani više nisu zapovjeđeni. Razlog leži u suvremenim životnim okolnostima, poput prehrane u menzama, koja mnogima otežava obdržavanje posta i nemrsa. Ipak, mnogi vjernici i dalje dragovoljno poste u tim danima, što Crkva smatra vrijednim i duhovno plodonosnim.
Nemrs je, prema crkvenom propisu, obvezan za sve petke u godini, čime se vjernike podsjeća na Kristovu žrtvu. Kada je riječ o kvatrenim danima, Crkva danas ne propisuje obvezni post ni nemrs, ali ostavlja prostor osobnoj pobožnosti, uz uvjerenje da Bog vidi i nagrađuje iskrena odricanja.
Posebno mjesto u ovom kontekstu zauzimaju poruke Kraljice Mira, koje često pozivaju na strogi post i nemrs, osobito petkom, odnosno post o kruhu i vodi. No, kako ističe fra Dragan Kožul, u tim porukama naglasak je stavljen i na post koji se odnosi na odricanje od svega što šteti čovjeku i njegovu dostojanstvu, poput alkohola, droge, pornografije i pretjeranog gledanja televizije. Takav post, prema tim porukama, Bogu je osobito drag, jer vodi oslobađanju od ovisnosti i istinskoj unutarnjoj slobodi.
Promišljanje fra Dragana Kožula završava porukom kako post, nemrs i molitva nisu puki propisi, nego put prema dubljoj vjeri, odgovornijem životu i većoj otvorenosti prema Bogu i bližnjemu, prenosi Bitno.net.
