Koliko će umirovljenike koštati božićni ručak

Pripreme za Božić odavno su već u punom jeku. Balkoni i prozori već su odavno ukrašeni, a božićna drvca već sijaju u većini domova. Veliki broj građana već je obišao gastronomsku ponudu advenata kako u Hercegovini, tako i u susjedstvu.

Oni koje vjerojatno nećete sresti dok isprobavaju adventske delicije su umirovljenici. Nažalost, razlog je vrlo jasan. Velika većina njih ne može si priuštiti kobasicu od 10 KM ili fritule od 5 KM.

Njihovi blagdani, ako nemaju financijsku potporu djece ili drugih članova obitelji, bit će vrlo skromni. Upravo iz tog razloga odlučili smo provjeriti koliko će umirovljenike koštati jedan božićni ručak.

Sarma 

Tradicionalno, ručka nema bez dobre sarme. Za kilogram miješanog svinjskog i goveđeg mesa umirovljenici će morati izdvojiti oko 14 KM.

Kiseli kupus može se naći po akcijskoj ponudi od 2,75 KM za glavicu. Cijena kilograma riže kreće se od 2 KM za najjeftiniju u ponudi, a 3,45 KM prosječno.

Netko u sarmu stavlja i fant koji, ovisno o trgovini, košta između 1,65 KM i 2 KM. Začine koje gotovo svi imaju u kući nećemo računati.

Za većinu je neizostavan dio sarme i jaje. Prema akcijskim ponudama u lokalnim trgovinama u Mostaru, deset jaja može se naći za 3,95 KM, što znači kako jedno jaje košta gotovo 40 pfeninga.

Kada sve zbrojimo za najjednostavniju sarmu će umirovljenicima trebati oko 22 KM.

Foto: Canva / Ilustracija / Sarma

Pečenje 

Značajno skuplje je pečenje koje se najčešće služi kao glavno jelo. Kilogram pečene svinjetine umirovljenici će morati platiti od 30 KM. Prema posljednjim cijenama, kilogram pečene janjetine teško se može naći ispod 50 KM.

Opcija za koju se sve više građana odlučuje je svježi odojak koji sami ispeku u pećnici. Kilogram se kreće od 13,95 KM.

Nijedna opcija, složit će se umirovljenici, nije pretjerano povoljna. Tri kilograma pečenog odojka trebali bi platiti 90 KM, dok bi pet kilograma svježeg odojka koji će sami ispeći trebali platiti 70 KM.

Foto: Canva / Pečena svinjetina

Francuska salata 

Francuska salata također je rado viđen gost na svakom blagdanskom druženju. Zaleđeno miješano povrće za francusku salatu može se naći za cijenu od 4 KM. Kiseli krastavci, kao jedan od najbitnijih sastojaka, mogu se naći za 3,95 KM za teglu.

Neki i tu koriste jaje s početka naše priče, a neizostavna je i majoneza. Tegla majoneze umirovljenike će koštati od 6 KM.

Šunka, koja ovu salatu izdvaja od ostalih, može se naći po cijeni od 12 KM.

Foto: Canva / Ilustracija / Francuska salata

Kolači 

Blagdanskog stola nema bez finih kolača. Ipak, cijene namirnica tjeraju na razmišljanje. Primjera radi, pet kilograma brašna je 5,50 KM. Maslac se može naći po cijeni od 6 KM, a margarin od 1,60 KM.

Jaja, kao što smo ranije naveli, koštaju 3,95 KM. Litra mlijeka je iznad 2 KM. Kakao, koji je dio velike većine kolača, je 3,45 KM.

Najskuplja je svakako čokolada za kuhanje. Pa se po akcijskoj cijeni može naći 100 grama čokolade za 2 KM, odnosno 6 KM za 300 grama.

Kilogram oraha je na akciji 13,95 KM. Skup je i plazma keks pa je cijena za 800 grama 10 KM.

Foto: Canva / Ilustracija / Božićni kolači

Piće 

Neizostavan dio svakog dana, a posebno blagdanskih druženja je i kava. 500 grama kave košta od 13,95 KM. Na svakom druženju potrebni su i sokovi pa se tako Coca-Cola može naći po cijeni od 2,55 KM, a drugi sokovi od 2 KM.

Kada je riječ o pivu, paket od četiri komada može se naći od 5,50 KM do 6,00 KM ovisno o proizvođaču.

Vjerujemo kako vam se od silnog nabrajanja cijena već zamantalo. Zato ćemo što jednostavnije sračunati troškove. Ako umirovljenici za božićni ručak odluče napraviti sarmu, francusku salatu i sami u pećnici ispeći kilogram odojka to će ih koštati oko 67 KM.

Ako pak odluče sami napraviti sarmu, francusku salatu i kupiti kilogram pečene svinjetine to će ih koštati oko 80 KM.

U tu cijenu nije uračunata kava, sokovi, pivo, kao ni kolači.

Uzmimo u obzir da je prosječna mirovina u studenome 2025. godine bila 762 KM, a umirovljenici bi za jedan ručak trebali izdvojiti gotovo 100 KM.

Upravo iz tog razloga većini njih bi i više nego značilo da ih se sjete članovi njihove obitelji, susjedi i prijatelji pa ih u ovom blagdanskom vremenu počaste kolačima, namirnicama ili nekom sitnicom te im tako dokažu da, iako ih je država zaboravila, njihovi najmiliji nisu.