Troškovi blagdana iz godine u godinu rastu, a time postaju i sve teže breme za umirovljenike. U Bosni i Hercegovini dodatni problem predstavlja visina mirovina – najniža mirovina u Federaciji BiH za rujan iznosi 599,28 KM.
Uz svakodnevne životne troškove, kojima se često pridodaju i izdaci za lijekove, teško je očekivati kako će blagdani za mnoge umirovljenike biti išta više od skromnog obilježavanja.
Dok su u susjednoj Hrvatskoj božićnice gotovo nezaobilazan oblik financijske potpore uoči blagdana, u Bosni i Hercegovini isplaćuju se tek u jednom gradu i jednoj županiji, i to u prilično skromnom iznosu.
Četvrtu godinu zaredom Grad Ljubuški isplatit će božićnice umirovljenicima s minimalnim mirovinama. Potpora u iznosu od 100 KM bit će isplaćena uz prosinačku mirovinu. Kako je navedeno u prijedlogu odluke, pravo na ovu naknadu imaju umirovljenici s prebivalištem na području Grada Ljubuškog koji su korisnici najniže mirovine u Federaciji BiH, a sredstva su osigurana u Proračunu Grada Ljubuškog.
Njihovi susjedi u Širokom Brijegu, Grudama i Posušju, međutim, nemaju razloga za veselje jer njihove lokalne vlasti takvu mjeru nisu usvojile. Isto vrijedi i za gradove i općine u Hercegovačko-neretvanskoj županiji – Mostar, Čapljinu, Konjic i Stolac, kao i Jablanicu, Prozor-Ramu, Neum i Ravno.
Osim Grada Ljubuškog, jedina županija koja je ove godine odlučila isplatiti božićnice je Zeničko-dobojska županija, i to prvi put. Vlada Zeničko-dobojske županije donijela je odluku o isplati jednokratne pomoći od 100 KM umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu u Federaciji BiH.
Pomoć će dobiti i korisnici razmjernih mirovina čiji ukupni iznos ne prelazi visinu minimalne mirovine, dok umirovljenici s inozemnim mirovinama iznad tog iznosa nisu obuhvaćeni ovom mjerom. Za ovu namjenu Vlada je izdvojila više od 3,4 milijuna KM, a sredstva su isplaćena u studenom.
S druge strane granice, situacija je znatno povoljnija. Božićnice za umirovljenike, starije osobe i socijalno osjetljive kategorije građana ove godine u Hrvatskoj isplaćuje više od 250 gradova i općina, ali i dvije županije.
U odnosu na prošlu godinu povećani su i iznosi i cenzusi za ostvarivanje prava na ovu novčanu pomoć.
Prema dosad objavljenim podacima, božićnice u Hrvatskoj ove se godine kreću u rasponu od 30 do čak 600 eura, ovisno o gradu ili općini, visini mirovine i socijalnom statusu korisnika.
Najizdašniji među hrvatskim gradovima ponovno je Umag, gdje pojedini umirovljenici, ovisno o primanjima, mogu dobiti božićnicu i do 600 eura. Visoke iznose isplaćuju i drugi istarski i obalni gradovi poput Malog Lošinja, gdje božićnice dosežu do 300 eura, kao i Fažana, Poreč i Rovinj, koji iz godine u godinu povećavaju potpore za najugroženije skupine.
Veći gradovi također sudjeluju u ovoj praksi. Zagreb isplaćuje božićnice u iznosu od 100 eura umirovljenicima koji ispunjavaju imovinski cenzus, dok Split ima više kategorija s iznosima koji dosežu i do 170 eura. Osijek i Rijeka božićnice dodjeljuju prema visini mirovine, a iznosi se kreću između 50 i 120 eura.
U pojedinim gradovima i općinama božićnice su znatno skromnije. U nekim sredinama iznose 30 ili 40 eura, što je čest slučaj u manjim kontinentalnim općinama s ograničenim proračunima. Iako simbolične, lokalne vlasti ističu kako je riječ o znaku pažnje, a ne sustavnom rješenju problema niskih mirovina. Primjeri takvih sredina su Prelog, Zaprešić i Čakovec.
U većini hrvatskih gradova pravo na božićnicu imaju umirovljenici s nižim mirovinama, najčešće do određenog cenzusa koji se kreće od 500 do 900 eura mjesečno.
Uz umirovljenike, božićnice često dobivaju i korisnici zajamčene minimalne naknade, osobe s invaliditetom, nezaposleni te ponekad roditelji djece s posebnim potrebama.
