Strani radnici ne dolaze više samo privremeno, sve ih više ostaje u BiH

Zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini još je razmjerno nova pojava, no podaci pokazuju kako sve veći broj njih nakon početnog angažmana ne dolazi samo privremeno, nego svoju budućnost sve češće veže uz život i rad u toj zemlji. Uz rast broja radnih dozvola, sve je vidljiviji i još jedan proces koji govori o promjeni te slike, spajanje obitelji.

Rast zapošljavanja i ostanak radnika

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tijekom 2025. godine izdane su ukupno 6.702 radne dozvole za strane radnike, od čega su 4.584 bile nove, dok je 2.118 dozvola produljeno. Ti podaci upućuju na nastavak rasta potrebe za stranom radnom snagom, ali i na činjenicu kako dio radnika nakon prvog zaposlenja ostaje raditi i u sljedećem razdoblju.

Iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika ''UNIDAD'' u odgovoru za Klix.ba istaknuli su kako određene kategorije stranaca prema zakonu ne moraju pribavljati radne dozvole, zbog čega je stvarni broj stranih radnika koji borave i rade u Bosni i Hercegovini zasigurno veći od službeno evidentiranog broja izdanih dozvola.

Dodatni pokazatelj rasta vidljiv je i u odluci Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova utvrdilo godišnju kvotu radnih dozvola za 2026. godinu. Ukupna godišnja kvota za novo zapošljavanje i produljenje radnih dozvola iznosi 7.427, od čega se 4.500 odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine, 2.000 na Republiku Srpsku, a 927 na Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.

Ipak, unatoč rastu broja dozvola i potrebi tržišta rada, proces dobivanja radnih dozvola i reguliranja boravka stranih radnika u Bosni i Hercegovini i dalje je složen i dugotrajan. Zahtijeva opsežnu dokumentaciju, i od poslodavaca i od samih radnika, a iako postoje određeni pomaci u ubrzavanju procedura, praksa pokazuje kako je riječ o i dalje administrativno zahtjevnom postupku.

Dugoročni angažman i potrebe tržišta

Iz agencije navode kako je još teško govoriti o preciznom prosjeku duljine zadržavanja stranih radnika u Bosni i Hercegovini, ali iskustva iz njihove prakse pokazuju kako većina radnika zaposlenih uz njihovo posredovanje ostaje i nakon početnog razdoblja angažmana. U pravilu, cilj im je ostati u Bosni i Hercegovini više godina, čemu, kako ističu, znatno pridonosi pažljiva i kvalitetna selekcija kandidata, odnosno usklađivanje njihovih kvalifikacija i očekivanja sa stvarnim potrebama poslodavaca i uvjetima rada.

S druge strane, i poslodavci u najvećem broju slučajeva strane radnike zapošljavaju s namjerom dugoročnog angažmana. Iako su pojedini sektori, poput ugostiteljstva, izraženije sezonski orijentirani, praksa pokazuje kako poslodavci nastoje zadržati radnike i nakon sezone, osobito ako su zadovoljni njihovim radom.

Najveća potražnja za stranim radnicima trenutačno dolazi iz sektora ugostiteljstva, građevinarstva i proizvodne industrije. Upravo iz tih djelatnosti dolazi i najveći broj bosanskohercegovačkih kompanija koje su klijenti agencije za zapošljavanje stranaca, što potvrđuje kako je riječ o sektorima u kojima je manjak domaće radne snage najizraženiji.

Najveći broj stranih radnika dolazi iz Indije, Nepala, Turske, Bangladeša i Srbije. Riječ je o tržištima rada na kojima postoji interes za zaposlenje u Bosni i Hercegovini, ali i o zemljama s razvijenom praksom međunarodne mobilnosti radne snage.

Gotovo uvijek dolaze sami

Uz dolazak radnika, postupno se mijenja i njihov odnos prema boravku u zemlji. Iz agencije ističu kako strani radnici u Bosni i Hercegovini većinom i dalje dolaze sami, ponajprije kako bi osigurali stabilan posao, no u posljednje vrijeme sve je primjetniji i trend spajanja obitelji.

Navode kako strani radnici na početku angažmana gotovo uvijek dolaze sami, a tek nakon određenog razdoblja rada i stabilizacije životnih uvjeta počinju razmišljati o dovođenju članova obitelji. Taj je trend još u začetku, ali broj takvih slučajeva raste.

''Trend spajanja obitelji još je u začetku, ali primjetan je rast takvih slučajeva. Imamo primjere radnika koji su u Bosni i Hercegovini počeli raditi prije nekoliko godina, a koji su nedavno doveli svoje supruge. Još je češća praksa preporuka rođaka i prijatelja poslodavcima iz BiH, što se pokazalo kao pozitivan model zapošljavanja jer pridonosi većem povjerenju i stabilnosti radnog odnosa'', naveli su iz agencije.