Djelatnici pravosuđa HNŽ-a odbili ponudu Vlade i poručili: Nemamo više vremena za čekanje

Ispred zgrade Vlade u Mostaru održan je novi štrajk zaposlenih u pravosuđu, koji traže povećanje i priznavanje naknada za državne službenike i namještenike. Prema riječima Vesne Kojić, zahtjevi ostaju isti, a ovo je treći put kako izlaze na prosvjed.

"Već smo u velikom zastoju i za nas to nije dobro jer ćemo sve to nekada morati nadoknaditi. Ipak, trudimo se koliko-toliko izaći u susret strankama i nadam se kako će one imati razumijevanja za nas'', rekla je.

Kojić je navela kako su potporu štrajku dali i kolege iz Čapljine, Čitluka i Tuzlanskog kantona.

Čekaju nove prijedloge Vlade

Govoreći o ranijem sastanku s predstavnicima Vlade, Kojić je rekla kako je konkretnih ponuda bilo, ali ih zaposleni u pravosuđu nisu prihvatili jer ih smatraju diskriminirajućima.

''Na sastanku s Vladom bilo je konkretnih ponuda, ali, kao što sam već ranije rekla, te ponude za nas su bile diskriminirajuće i takve ponude nikada nećemo prihvatiti. One se ne odnose na sve djelatnike u pravosuđu, nego samo na jedan dio zaposlenih'', kazala je Kojić.

Dodala je kako su zaposlenici koji su bili obuhvaćeni ponuđenim rješenjem odbili prihvatiti takav pristup.

''Zahvaljujemo kolegama što su izašli u susret svima nama i što su se oduprli toj ponudi Vlade. Odlučili smo kako idemo svi zajedno do našeg cilja'', poručila je Kojić.

Kojić je poručila kako su zaposleni u pravosuđu i dalje otvoreni za dijalog s Vladom, ali kako sada čekaju nove prijedloge jer su prethodne ponude odbili.

''Mi smo i dalje otvoreni za dijalog s Vladom i nadam se kako će do njega doći. Kada će to biti, ne znamo, jer sada to stvarno nije do nas. Odgovorili smo kako ne prihvaćamo ponuđena rješenja i čekamo nove ponude Vlade'', rekla je Kojić.

Četrdeset godina bez reforme

Istaknula je kako nadležne institucije trebaju početi raditi svoj posao te dodala kako zaposlenici u pravosuđu svakodnevno izvršavaju svoje obveze.

''Sve nadležne institucije trebaju konačno početi raditi svoj posao. Mi svoj posao uredno odrađujemo svaki dan i imamo mjesečne izvještaje o tome tko što radi i koliko radi. Dobila sam informaciju kako se već četrdeset godina pokušava raditi reforma pravosuđa. Četrdeset godina govori se o toj reformi, ali se nikada ništa nije napravilo po tom pitanju. To je apsolutna sramota, ne samo za ovu Vladu nego i za sve prijašnje'', rekla je Kojić.

Poručila je kako zaposleni više ne žele čekati obećanja i donošenje novih zakonskih rješenja bez konkretnih pomaka.

''Više nećemo čekati prazna obećanja, sutra ili prekosutra, dok se donese ovaj ili onaj zakon. Nemamo više vremena za čekanje. Čekale su generacije i generacije koje su prošle kroz pravosuđe. Vrijeme je da se nešto počne raditi. Kao što mi zaslužujemo i radimo za svoju plaću, tako i druge institucije trebaju zaraditi svoju plaću'', poručila je Kojić.

Pravosuđe ostaje bez radnika

Potporu zaposlenima u pravosuđu Hercegovačko-neretvanske županije pružili su i predstavnici sindikata iz Tuzlanske županije. Nedžad Vrbić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa u Tuzlanskoj županiji, kazao je kako se zaposleni u pravosuđu najbolje međusobno razumiju jer poznaju prirodu posla i probleme s kojima se suočavaju.

''Činjenica je kako mi jedni druge najbolje razumijemo jer znamo što radimo. Nikada nećemo zaboraviti kako su kolege iz Hercegovačko-neretvanske županije došli u Tuzlu i pružili nam potporu kada smo bili u generalnom štrajku. Ta potpora nikada neće biti zaboravljena jer nam je tada doista mnogo značila'', rekao je Vrbić.

Podsjetio je kako su zaposlenici u pravosuđu u Tuzli bili u generalnom štrajku oko 60 dana te kako dobro znaju kakve posljedice takav štrajk može izazvati.

''Mi smo u Tuzli bili oko 60 dana u generalnom štrajku i znamo kakve su posljedice nastupile zbog toga. Činjenica je kako mi nismo ključni čimbenik pravosuđa. To su suci i nositelji pravosudnih funkcija. Ali bez nas ne mogu funkcionirati ni sudovi ni tužiteljstva'', kazao je.

Vrbić je istaknuo kako i drugi akteri u pravosuđu prepoznaju značaj administrativno-tehničkog osoblja, njihovih obveza i odgovornosti.

''Nažalost, zaposlenici u pravosuđu sigurno su među najslabije plaćenim kategorijama zaposlenih. Mi više nismo konkurentan poslodavac jer zaposlenici odlaze iz sudova i tužiteljstava u druge institucije, gdje su primanja mnogo veća, a odgovornost mnogo manja'', poručio je Vrbić.