Koptski papa stigao u posjet Hrvatskoj

Patrijarh Aleksandrije i poglavar Koptske staroistočne pravoslavne Crkve iz Egipta papa Tawadros II. boravi od danas u četverodnevnom posjetu Hrvatskoj, gdje će pohoditi zajednicu koptskih vjernika, a sastati će se i s državnim i vjerskim čelnicima.

Koptska staroistočna pravoslavna Crkva, koja u Hrvatskoj pastoralno brine za rastuću zajednicu Kopta iz Egipta, prvi je put služila liturgiju za svoje vjernike u studenom 2021. godine u Jastrebarskom. Odnedavno to čini i u Zagrebu, u crkvi sv. Antuna Padovanskog na Šalati, gdje će Tawadros u nedjelju predvoditi Božansku euharistijsku liturgiju prema aleksandrijskom obredu.

Prema procjenama, u Hrvatskoj ima više od 500 koptskih kršćana, a broj im raste. Za njih se već organizira bogoslužje u više hrvatskih gradova, među njima i u Slavonskom Brodu. Koptsku Crkvu u Hrvatskoj vodi svećenik o. Tadros Riad, koji je u ožujku najavio dolazak koptskog pape.

Što znači "koptska"?

Koptska pravoslavna Crkva staroistočna je kršćanska Crkva koja potječe od drevne kršćanske Aleksandrije još iz apostolskih vremena, razvila se u Egiptu i u njoj je nastalo prvotno kršćansko monaštvo i pustinjaštvo. Njezin je osnivač sveti Marko evanđelist, koji ju je osnovao negdje između 42. i 62. godine.

Kopti su kršćani Egipta. Naziv Kopt dolazi od arapskoga "gibt" ili "kibt", što je izvedenica grčke riječi "Aigiptos", a znači jednostavno Egipćanin. Osvojivši Egipat u 7. st., Arapi su tako nazvali autohtono hamitsko stanovništvo koje su pokorili, nakon čega su proveli snažan proces arabizacije i islamizacije.

Ime je ostalo vezano prvenstveno uz one koji su ostali kršćani i zadržali staroegipatski jezik i kulturu. U kršćanstvu naziv "koptski" označava i poseban obred, kao što su rimski ili bizantski, i jednu posebnu Crkvu na istoku.

Prije Velikog raskola 1054. godine, Kopti su se odvojili od ostatka Crkve za vrijeme Sabora u Kalcedonu 451. godine. Njihova se Crkva odvojila od sveopće Crkve Rima i Carigrada nakon Kalcedonskog koncila zbog nesuglasica oko dogme Kristova bogočovještva.

Kopti su kroz povijest bili stalno proganjani

Uz Koptsku, u drevne crkve spadaju Armenska, Sirijsko-jakobitska i Etiopska Crkva. Te se Crkve danas nazivaju "staroistočne", "orijentalne" ili "predkalcedonske" Crkve. Patrijarh Koptske Crkve nosi naziv "patrijarh i papa aleksandrijski".

Klasični koptski jezik, bohairski, još se dijelom koristi u bogoslužju, premda danas prevladava arapski, a dijelom je zadržan i grčki, primjerice u zazivima poput "Kyrie, eleison". Danas riječ "Kopti" označava i etničku i vjersku pripadnost.

Kroz povijest su pripadnici Koptske crkve bili stalno proganjani. Za vrijeme vladavine Rimljana pretrpjeli su, kao i Židovi, velike progone zbog svoje čvrste vjere i zbog toga što su odbijali klanjati se carevima.

Danas ih ima između 15 i 20 milijuna

Godine 641. počela su arapska osvajanja i Rimljani su svrgnuti s vlasti u Egiptu. Ono što se u početku činilo olakšanjem za Koptsku crkvu, kasnije je preraslo u još krvaviji progon, ropstvo i mučeništvo.

Društvena moć Arapa i njihova kontrola nad svim aspektima života za Kopte su značili ponovnu promjenu jezika i kulture, ali i sukob s islamom, koji je u to vrijeme bio nova religija. Kroz stoljeća je kršćanstvo u Egiptu izgubilo uporište i većina je stanovništva prešla na islam. U današnje vrijeme Kopti su česta meta džihadističkih terorističkih skupina.

Papa Franjo je na susretu s patrijarhom Tawadrosom u Rimu 2023. godine priznao mučenicima 21 koptskog pravoslavnog kršćanina kojima su džihadisti Islamske države na libijskoj obali 2015. godine odrubili glave.

Danas Kopta ima između 15 i 20 milijuna, od čega jedan dio već živi na svim kontinentima, a Crkva ima oko 140 metropolija i biskupija. U samom Egiptu Kopti čine oko 10 posto stanovništva. Koptska je Crkva otvorena i aktivna u ekumenskom dijalogu i suradnji sa svim kršćanskim Crkvama.