Mitovi: Kada treba jesti voće

Voće je najbolje jesti ujutro, na prazan želudac, jer se najbolje iskorištavaju njegovi nutrijenti, kaže Karla Ferk, magistra nutricionizma za portal She navodeći kako je dobro da bilo kada pojedete voće i ne morate se držati ovog isključivog principa, jer nema doba dana kada se nešto apsorbira bolje ili lošije.

Isto tako, ovo pravilo može biti štetno za osobe koje imaju gastritis, gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) ili druge želučane probleme jer kiselina iz voća može nadaražiti upaljenu želučanu sluznicu, pogotovo ako se konzumira natašte.

Voće se ne smije jesti barem dva sata nakon jela jer trune u želucu i ne mogu se iskoristiti njegovi nutrijenti

Ovo je široko rasprostanjeni mit. Hranu se može vremenski odvojiti, ali u želucu i crijevima ona se opet miješa i to vremensko odvajanje ne znači ništa.

Konzumacija voća nakon obroka može imati nekoliko koristi:

vlakna iz voća doprinose dobroj probavi i usporavaju apsorpciju glukoze iz crijeva,

vitamin C iz voća potiče apsorpciju željeza, a anemija je najrašireniji nutritivni deficit,

osobe sa želučanim problemima lakše će podnijeti voće ako ga pojedu nakon obroka,

fitonutrijenti iz voća smanjuju upalni odgovor tijela na probavu hrane.

Nekim osobama ne odgovara voće nakon jela i takve osobe se ne trebaju prisiljavati na to. Poanta je da ne postoji savršen trenutak za konzumaciju voća.

Voće se ne smije jesti navečer jer se šećer iz voća sprema direktno u masti i dovodi do debljanja

Pojesti voće navečer je definitivno bolje nego ne jesti ga uopće. Debljanje je posljedica mnogih faktora (npr. tjelesna neaktivnost, energetski suficit, hormonalni disbalans, nedostatak sna itd.) i ne može se svesti samo na večernju konzumaciju voća.

Cijeđeni voćni sok ili smoothie dobra je zamjena za cjelovitu voćku

I da i ne. Prema nekim smjernicama 1 čaša voćnog soka (150 mL) može se smatrati serviranjem voća, međutim treba imati na umu da voćni sok nema vlakana, a u smoothieju su ta vlakna usitnjena i ne djeluju jednako kao vlakna iz cjelovite voćke. Voćni šećer puno lakše i brže prelazi iz crijeva u krvotok iz soka ili smothieja, nego iz cjelovite voćke.

Kupovni voćni sok je čista kemija

Nije, jer svi sastojci u voćnom soku dolaze isključivo iz voća. Voćni sokovi se u pravilu rade iz koncentriranog voćnog soka iz čiste ekonomske računice. Razmislite, jednostavnije je iz Španjolske u Hrvatsku poslati jedan kamion koncentriranog voćnog soka kojem će se prije pakiranja u ambalažu dodati određena količina vode, nego 10 kamiona s narančama od kojih će se kasnije praviti sok (ova računicu nemojte uzimati doslovno).

Za razliku od voćnog soka, voćni nektar sadrži dodani šećer i barem 50% voćnog udjela, a bezalkoholno osvježavajuće piće ima jako mali udio voća.

Šećer iz voća je jednak bijelom šećeru i voće treba izbaciti na redukcijskoj dijeti

Bijeli šećer, ili saharoza, je sastavljen je od jedne molekule fruktoze i jedne molekule glukoze. I saharoza, i fruktoza i glukoza su prirodno prisutni u voću. Međutim, za razliku od samog šećera ili keksa ili bombona, voće osim tog prirodno prisutnog šećera sadrži i vodu i minerale i vitamine i fitonutrijente i organske kiseline i vlakna koji su neophodni za održavanje zdravlja.

Kada konzumirati voće?

Bilo kada. Koliko voća konzumirati? 2 do 3 serviranja dnevno (1 serviranje voća odgovara otprilike veličini šake). Jedna čaša (150 mL) 100% ili cijeđenog voćnog soka može zamijeniti 1 cjelovitu voćku dnevno iako se preporučuje prednost dati cjelovitom voću. Serviranja voća radije rasporedite kroz dan i na taj način učinite unaprijedite svoju prehranu.